Hrvatski su poduzetnici pesimističniji od onih u BiH

Hrvatski bi rejting mogao pasti na srpski i makedonski

Povijesni dogovor ili nova točka razdora BiH o objavi rezultata popisa stanovništva provedenog 2013. iznova je podijelila zemlju. Hrvat i Bošnjak preglasali su Srbina u Državnoj agenciji za statistiku oko metodologije objave rezultata popisa pučanstva. No, čak i takvi podaci, za koje Srbi u svojoj minidržavici Republici Srpskoj kažu da ih neće poštovati, a stranci angažirani oko održavanja oktroirane daytonske tvorevine tvrde da su korak naprijed u zemlji koju se slikovito opisuje – “tamo gdje nestaje logika, počinje BiH” – otkrila je surovu istinu o posljednjem ratu, ali i beznađu nakon njegova prestanka. U BiH je čak pola milijuna ljudi manje nego 1991. godine kada je proveden posljednji popis stanovnika. Od toga broja čak polovicu čine Hrvati iz BiH, čime su i statistički najveće žrtve posljednjeg rata. Premda se nastoji nametnuti teza da su Hrvati agresori na vlastitu zemlju, podaci da ih je čak 240.000 manje, u odnosu na prijeratnih 780.000, najozbiljiniji je indikator njihove pozicije žrtve. S današnjeg podučja RS-a prognano je izvan zemlje ili raseljeno unutar BiH 150.000 Hrvata katolika, a oko 144.000 ih je prognano u FBiH. Hrvati tako danas prema neslužbenim podacima o nazočnosti 543.000 pripadnika toga naroda čine oko 15,4 posto ukupnog pučanstva, Srbi su ostali na prijeratnih 30,8 posto, a Bošnjaci su premašili 50,10 posto čime je njihov broj porastao za čak 7 posto. Još jedna žrtva daytonske BiH su i nacionalne manjine koje se u BiH tretiraju kao “ostali”, a njih je od prijeratnih Jugoslavena do Ukrajinaca bilo 8 posto, a danas ih je jedva 3,6 posto. Zato je u pravu banjalučki biskup Franjo Komarica koji vapi za svojim narodom, a ratne zločine i nestanak uspoređuje s najvećim stratištima iz hrvatske povijesti. A ta njegova izjava iz Republike Srpske se može preslikati na cijelu zemlju. Ništa bolje nije stanje ni u federalnom entitetu koji se nekada zvao hrvatsko-bošnjačka FBiH. Trend migracija dodatno je pogoršao situaciju. Sat za spas bh. Hrvata otkucava. Direktor istraživačkog odjela RBA Petar Vrezinschek naveo je da se dugoročni rast može temeljiti jedino na izvozu i novim investicijama Hrvatska je još zarobljena u negativnom raspoloženju. Rast BDP-a i kraj recesije stanovništvo realno još ne osjeća, istaknuo je Ludwig Mertes na regionalnoj konferenciji Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu “Austria Connect” u Zagrebu. Mertes je predstavio gospodarski indeks osiguravajuće tvrtke Prisma koji pokazuje da su hrvatski poduzetnici pesimističniji i od njihovih kolega u BiH, dok su srpska poduzeća optimističnija i od austrijskih. U svakoj zemlji analitičari su ispitali 150 tvrtki, a na skali od 100 bodova, srpske tvrtke imaju 62, hrvatske 53, austrijske 55, slovenske 54 te tvrtke iz BiH 57 bodova. – Srbija je iznenadila pozitivnim raspoloženjem usprkos teškim realnim pokazateljima. Aktualna vlast očito i dalje uspijeva održati pozitivnu gospodarsku klimu i dobar PR za vlastitu stvar – kazao je Ludwig Mertes. Suzdržano raspoloženje hrvatskih poduzetnika tumači kao moguće razočaranje stanjem u zemlji nakon prošlogodišnjih izbora. Pogled u budućnost ipak je nešto pozitivniji te 54 posto hrvatskih poduzeća vjeruje da će se situacija poboljšati u idućih godinu dana, a dobra razvojna prognoza temelji se prije svega na optimizmu malih i srednjih poduzeća. Premda je polazna točka za bogatu Austriju drukčija nego kod ostalih zemalja, Mertes smatra da je pesimizam tamošnjih poduzet-

Biskup Komarica s pravom upozorava na RS, ali stanje nije puno bolje ni u Federaciji BiH

JEAN-MARC MARTIN nika također reakcija na zastoj u donošenju važnih političkih reformi, što bi se moglo preliti i na rezultate austrijskih poduzeća. Zanimljivo tumačenje čulo se i za bosanskohercegovački optimizam. – Za nas je to iznenađujući rezultat s obzirom na političku nestabilnost i gospodarsko stanje u zemlji. Moguće je da investicije iz arapskog područja imaju poziti- van utjecaj na raspoloženje – istaknuo je Mertes čija je tvrtka ocijenila i mogući rizik neplaćanja u pojedinoj zemlji i smjestila ga u četiri kategorije: niski, srednji, senzibilan i visok. U Srbiji i BiH rizik neplaćanja je visok, a u Hrvatskoj i Sloveniji senzibilan. Inače, Austrija je okupila 160 poduzetnika i menadžera iz devet zemalja jugoistoka Europe kojima je prvo veliko predavanje iznio Jean-Marc Martin, regionalni direktor Europske investicijske banke koja je zadnjih pet godina zemljama u regiji odobrila oko 10,9 milijardi eura ulaganja – najviše Hrvatskoj (3,6 milijardi eura), no dosad su od odobrenog iznosa isplaćene samo dvije milijarde eura. Direktor istraživačkog odjela RBA Petar Vrezinschek naveo je da se dugoročni rast može temeljiti jedino na izvozu i novim investicijama. Izuzev Slovenije, sve druge države imaju loš kreditni rejting, gotovo na spekulativnoj razini. Hrvatska jedina kod sve tri agencije ima negativne izglede, a time i mogućnost da se po rejtingu izjednači s Makedonijom i Srbijom.

Na skali optimizma srpske tvrtke od 100 bodova imaju 62, hrvatske 53, austrijske 55, slovenske 54, a tvrtke iz BiH 57 bodova