Sanja Orešković pridružit će se povorci “Hod za život”
Dnevni broj posjeta u ordinaciji obiteljske medicine u Hrvatskoj je 80-120, europski standard 2530! Dnevni broj pregleda je 2535, europski standard 10-15! O potrebi administrativnog rasterećenja (ispričnice, potvrde za sve i svašta, putni nalozi) koje nas guši, apeliramo već godinama, dobivamo obećanja i sve ostane na njima. U najavljenoj reformi hitnog trakta kao bitan novi organizacijski moment navodi se uvođenje dežurstava koncesionara vikendom i praznicima!? Pri tome se zaboravlja da dežurstva obiteljskih liječnika postoje! Već godinama u njima sudjeluju zaposlenici Doma zdravlja i koncesionari koji to žele. Uvođenje obveze dežurstava neće riješiti problem bolničke hitne. U mnogim europskim zemljama nema obveze dežurstva. Nije jasno zbog čega se u RH obveza dežuranja želi uvesti samo za ugovorne obiteljske liječnike, zašto se ne omogući nezaposlenim kolegama, umirovljenima kojima treba financijski dodatak na niske liječničke mirovine da također konkuriraju za rad u dežurstvima, ali i drugim liječnicima u sustavu koji to žele. Ovo dodatno opterećenje narušit će kvalitetu i opseg svakodnevnog rada s pacijentima koje ni danas nije zadovoljavajuće s obzirom na to da imamo 3-5 minuta po pacijentu. Hoće li biti nužno uvesti liste čekanja i u ordinacijama obiteljskog liječnika?
5. Nova uloga Domovima zdravlja dr. Mario Malnar, Vinkovci
Domovi zdravlja trebaju postati dijagnostički centri i tako pomoći dodatnom rasterećenju bolnica, a ujedno približiti osnovnu dijagnostiku pacijentu. Trebaju imati ulogu koordinacije organizacije zdravstvene zaštite na primarnoj razini (grupiranu skupu dijagnostiku koju bi svi koristili, npr. UZV pa i terapiju, npr. male kirurške sale za zahvate koji se mogu odraditi u PZZ-u). U drugim zemljama EU pacijenti ne idu na kirurgiju za male zahvate – to rade kod obiteljskog liječnika. Dom zdravlja mogao bi biti dobar koordinator palijativne skrbi te dobar organizator konzultativnih specijalističkih ambulanti, na primjer dva puta mjesečno dolazi bolnički konzultant u dom zdravlja. Dom zdravlja treba dočekati završenog doktora medicine s fakulteta, imati za njega pripremljen i organiziran stan, beneficirani staž, mogućnost planiranja specijalizacije i ambulantu u koju će on moći nakon specijalizacije raditi, uz njegovo suglasje, a ne nasilno kao sada.
6. Koncesije u nasljeđivanje dr. Leo Bressan, Rijeka
Primarna zdravstvena zaštita uvijek je bila omiljena igračka svakog novog ministra. Tako je, nakon provedene djelomične privatizacije primarne zdravstvene zaštite, uvedena i precizno tržišno orijentirana kategorija i u zdravstvo – koncesija, s nepripremljenim terenom i nelogičnim ograničenjima: koncesija je “dopuštenje” centralne države nekom poslovnom subjektu da za stjecanje vlastite dobiti može koristiti određena javna dobra. No, u zdravstvu nije utvrđeno o kojim se javnim dobrima radi – zdravlju, bolesti ili sustavu osiguranja zdravstvene zaštite stanovništvu. Pojam koncesije u zdravstvu je dodatno osakaćen zabranom koncesionaru da stekne dobit (što je primarna za- daća postojanja koncesije), ali uz zadržanu obvezu plaćanja reketa centralnoj državi za svoje postojanje, a ne za korištenje nečega što nije određeno i utvrđeno. Jedini korak koji bi omogućio održavanje koncesija kao oblika trajnog i stabilnog pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu bila bi mogućnost prenošenja vlasništva ordinacije i posljedične koncesije na novog, mladog, visokoobrazovanog stručnjaka koji bi nastavio tradiciju i način rada koje je postavio sadašnji koncesionar i koji su usklađeni s potrebama građana koje ima u skrbi. Mogućnost prijenosa koncesije na mladog liječnika koji bi bio zaposlen u ordinaciji zadnjih godinu dana, prije odlaska u mirovinu aktualnog koncesionara, bilo bi jedino održivo rješenje u korist ne samo kvalitete stručnog rada već i vraćanja povjerenja stanovništva u zdravstveni sustav.
8. Palijativna skrb – organizirati i platiti edukaciju dr. Petar Strinić, Imotski
Zašto će obiteljski liječnik zadnji otići u inozemstvo? Koja je razlika u operaciji žuči Hrvata, Irca ili Nijemca? Obiteljski liječnik tijekom 10 ili 20 godina rada stvara suptilne poveznice s okolinom u kojoj živi i radi, a koje su bitne za njegov rad i povjerenje pacijenata. U novoj sredini sve to treba ponovno godinama graditi živeći i radeći u novoj sredini. Uloga obiteljskih liječnika zaposlenika doma zdravlja u palijativnoj skrbi demotivirajuća je jer u većini slučajeva svojim novcem plaćaju odlazak u kućne posjete, dodatni rad im nije plaćen, a edukacije uglavnom nisu ni organizirane ni plaćene. Stoga treba specijalizaciju iz obiteljske medicine izjednačiti sa svim ostalim specijalizacijama, svi stručnjaci koji dolaze u kontakt s palijativnim bolesnikom i njegovateljima moraju proći temeljnu edukaciju iz palijativne skrbi, palijativni kućni posjet može naplatiti samo osoba ili tim koji je educiran. Većina palijativnih bolesnika želi umrijeti u svom domu – da bi se to omogućilo nužno je povećati potporu timu obiteljske medicine – od edukacije do omogućavanja većeg broja sati rada kućne njege ili sestre iz tima. Ovim miroljubivim hodom organizator želi skrenuti pozornost na vrijednost svakog ljudskog života, od začeća do prirodne smrti Dražen Ćurić Građanska inicijativa „Hod za život“organizira u subotu u Zagrebu okupljanje građana pod geslom “Za život, obitelj i Hrvatsku“. Okupljanje će početi u 10 sati na Trgu kralja Tomislava s kojeg će mnoštvo krenuti prema Trga bana Jelačića. – Ovim miroljubivim hodom izrazit ćemo optimizam i skrenuti pozornost na dostojanstvo i vrijednost svakog ljudskog života, od začeća do prirodne smrti, te činjenicu da je upravo čovjek najvrednije bogatstvo za obitelj i Hrvatsku – ističu organizatori. Kako doznajemo iz krugova bliskih organizatoru, na velikom “Hodu za život” sudjelovat će premijerova supruga Sanja Orešković, a još nije potvrđeno hoće li na skup doći i premijer Orešković. Organizatori ističu da traže društvenu i ekonomsku potporu obiteljima i ženama koje ne razmišljaju o pobačaju. – Više od 75% žena koje se odluče na pobačaj navode ekonomske razloge i pritisak okoline kao uzroke takve njihove odluke. Želimo da se ženama u Hrvatskoj omogući bolje usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života. U Hrvatskoj bračni parovi u pro-
Dom zdravlja treba imati za mladog liječnika organiziran stan i beneficirani staž Političari su preslabi da bi se oduprli lobijima i kvalitetno promicali kulturu zdravlja Još nije potvrđeno hoće li na okupljanje protiv pobačaja doći i premijer Tihomir Orešković
sjeku imaju jedno dijete manje nego što bi željeli, a kao razlog uglavnom navode ekonomske poteškoće. Konkretnim ekonomskim mjerama treba omogućiti onima koji vole i žele djecu – da ih imaju, ističe inicijativa Hod za život. Građansku inicijativu “Hod za život” čine udruge, pokreti i zajednice kao što su SKAC, U ime obitelji, Molitvena zajednica Srce Isusovo, Neokatekumenski put, Božja pobjeda, Vigilare...