“U Hrvatskoj je premalo kliničkih ispitivanja”
Međunarodni dan kliničkih ispitivanja obilježava se 20. svibnja s ciljem podizanja javne svijesti o brojnim dobrobitima u liječenju Često se naglašava da su klinička ispitivanja preduvjet za razvoj novih i unapređenje već odobrenih lijekova, terapijskih i dijagnostičkih metoda, no često prevladava i strah od toga da se bude “pokusni kunić” te neznanje o mogućim dobrobitima kliničkih ispitivanja. – EU registar kliničkih ispitivanja javna je baza podataka, ali našim bolesnicima često nije dovoljno razumljiva i nije ju lako pretraživati. Hrvatska bi trebala imati nacionalni registar za jednostavno pretraživanje po indikacijama - smatra Helena Bohunicki, predsjednica udruge “Inicijativa za klinička ispitivanja” koja kaže da se u Hrvatskoj smanjuje broj odobrenih kliničkih ispitivanja iako imamo vrhunske stručnjake i odgovarajuću infrastrukturu. Kao razloge navodi “legislativu koja nije potpuno usklađena s europskom” i zamršene “financijsko-porezne aspekte”. Akademik Stjepan Gamulin, autor udžbenika “Klinička istraži- vanja - klinička epidemiologija” koji je jučer predstavljen u HAZU, ističe da je u kod nas nedovoljno razvijena klinička epidemiologija kojom bi se trebali baviti svi bolnički centri. Klinički farmakolog Dinko Vitezić, predsjednik Središnjeg etičkog povjerenstva koje odobrava klinička ispitivanja lijekova, naglašava da su pacijenti u kliničkim ispitivanjima maksimalno zaštićeni, a zakonska regulativa vrlo je stroga i usklađena s EU. Pacijent u svakom trenutku može prekinuti sudjelovanje u ispitivanju, kaže Vitezić.