Životna priča Ane Karamarko
Kao studentica je primila stipendiju poljske vlade, a s bivšom ministricom Andreom Zlatar osnovala je Zarez
Ana Karamarko ovih se dana našla se u žiži medijske i političke pozornosti zbog dokumenta koji je objavio Nacional, a tiče se suradnje između njezina poduzeća Drimia d.o.o. i Joze Petrovića, MOL-ova lobista. – U atmosferi linča i medijske harange teško se probija istina i sve što ja kažem postaje crvena krpa – bila je kratka i jasna Ana Karamarko i odbila govoriti za novine. No tko je zapravo Ana Karamarko, rođena Šarić? Klasičnim novinarskim pristupom istražili smo njezino podrijetlo, odrastanje, školovanje i dosadašnju profesionalnu karijeru. Ana Šarić rođena je 21. travnja u Splitu, a odrasla je u splitskom Varošu. Njezini su iz Žeževice u Zabiokovlju gdje je stara obiteljska kuća. Kako se može doznati od mještana Žeževice i rođaka Šarićevih, Anin djed Jure “tuka” je Njemačku i Češku. Stari Šarić 60-ih godina prošloga stoljeća kupio je kuću na Trešnjevci u Zagrebu, međutim komunisti su je nacionalizirali. Kupio je i kuću u splitskom Varošu u kojoj je Ana Šarić odrasla. Njezin otac Ivan rođen je u Žeževici, a majka Marija, rođena Penović, iz Postinja je nedaleko od Muća. Otac Ane Karamarko brine se o staroj kući u Žeževici koju održava i u koju relativno često dolazi. Imao je brata svećenika Zdravka Šarića (1957.-2009.) koji je stric Ani Karamarko. Don Zdravko je pokopan na groblju na Orju (Žeževica), gdje se 2009. od njega oprostio splitsko-makarski nadbiskup msgr. Marin Barišić. Priča o don. Zdravku važna je u povijesti obitelji Šarić, ne samo zato što je bio svećenik nego i zbog toga što je snažno utjecao na nećakinje i nećake u formativnom razdoblju.
Obiteljska radnička klasa
Don Mladen Ivšić, župnik župe sv. Jure u Žeževici, nije želio odavati informacije o obitelji Šarić iz knjiga rođenih i krštenih jer su to “osobni podaci”. – Ne mogu vam pomoći, nadam se da razumijete – rekao je don Mladen. Uz roditelje i dvije sestre, Ana Karamarko u Dalmaciji još ima dva živa strica i tetku, očevu sestru. Njezini su roditelji, kako dozna- jemo, pošteni i vrijedni ljudi, pripadnici radničke klase. Otac je ličilac, a majka trgovkinja. S djecom su živjeli u splitskom Varošu gdje su naslijedili kuću koju je davno kupio „pater familias“Jure Šarić. Prema podacima Osnovne škole Marjan, koja se nekoć zvala OŠ Đermana Senjanovića, Ana Šarić je baš u toj školi stekla osnovnu naobrazbu. Nakon osnovne, 1990. upisala je srednju medicinsku školu u Splitu, zapravo Zdravstveni obrazovni centar koji je 1992. promijenio ime u Zdravstvenu školu. Poslije završene srednje škole, 1994. upisala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu komparativnu književnost i polonistiku, poljski jezik i književnost. Na komparativnoj književnosti predavali su joj poznati profesori: Andrea Zlatar Violić, Dean Duda, Milivoj Solar, pokojni Zoran Kravar, Ante Peterlić itd. – Bila je jako, jako dobra studentica, jedna od boljih u generaciji – rekla je Andrea Zlatar-Violić, bivša ministrica kulture. Kako se na Odsjeku za komparativnu književnost iz godine u godinu mijenjaju kolegiji, studenti su, uz obvezne, birali kolegije koje će slušati. Tako je Ana Karamarko, primjerice, slušala kolegij o srednjovjekovnoj književnosti, nastavak na sljedećoj stranici >>
Bibliju u književnosti itd. Na drugoj godini studija poljskog jezika i književnosti Ana Šarić dobila je stipendiju poljske vlade i jedan semestar provela je na Sveučilištu Adam Mickiewicz u Poznanu gdje je, kažu, brzo progovorila poljski jezik. No diplomirala je na komparativnoj književnosti. Mentor joj je bio Milivoj Solar. Tema diplomskog je, kako se može saznati od njenih bivših kolega s Filozofskog fakultetu, bila Grad Split kao artefakt postmoderne književnosti. U diplomskom radu bavila se time kako se grad Split reflektira u postmodernoj hrvatskoj književnosti odnosno kako ga vide i opisuju književnici iz Splita i iz drugih mjesta. Godine studija i one nakon studija bile su za mladu Anu Šarić više nego turbulentne. Andrea Zlatar-Violić kao glavna urednica Vijenca, časopisa za kulturu Matice hrvatske, studenticu Anu Šarić pozvala je da surađuje za Vijenac. U to su vrijeme u Vijencu bili Boris Maruna, a predsjednik Matice hrvatske je bio Vlado Gotovac. Ana Šarić je u Vijencu pisala teme koje su bile vezane za književnost. – Sjećam se Ane Karamarko s kolegija, bila je apsolutno dobra studentica. Što se tiče suradnje za Vijenac, pozvali smo studente s viših godina da se jave i da počnu pisati vijesti i članke. To je bila zanimljiva generacija i ambijent. I Ana Karamarko je tu bila, ali je poslije otišla dalje – prisjeća se Andrea Zlatar-Violić.
U Beogradu sređivala stanje
Međutim, tadašnja garnitura urednika 1998. napustila je službeno glasilo Matice Vijenac i osnovala Zarez. Do razlaza je došlo zbog političkih i svjetonazorskih razlika vodstva Matice i liberalnih intelektualaca. U to vrijeme je, podsjetimo, Branko Matan, član liberalne grupe intelektualaca koja je osnovala Zarez, objavio knjigu “Domovina je teško pitanje: fragmenti dnevnika 1991.–1993.”, koju je 1998. objavila Medijska agencija Hrvatskog novinarskog društva... Ana Karamarko nije sudjelovala u tim okršajima, ali je pošla za svojom profesoricom i glavnom urednicom Andreom Zlatar. Tako je postala suosnivačica Zareza, časopisa koji je financiralo Otvoreno društvo Hrvatska i Ministarstvo kulture RH. Zarez je bio dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja sa sjedištem u Hebrangovoj, a izdavač poduzeće Druga strana d.o.o. Glavna i odgovorna urednica bila je Andrea Zlatar, zamjenik Dean Duda, a redaktori Boris Beck i Dragan Lučić Luce. U redakcijskom kolegiju, uz ostale, sjedili su Pavle Kalinić, Grozdana Cvitan, Jurica Pavičić, Igor Štiks, Ana Šarić, Nataša Govedić, Davorka Vukov Colić... – Bilo je to posebno vrijeme i vladala je liberalna atmosfera – prisjeća se Andrea Zlatar-Violić. Iako je bila suosnivačica Zareza, ni Ana Šarić ni ostali suosnivači nisu od Zareza imali baš velike koristi. Osim što je pisala za Zarez, za vrijeme studija Ana Šarić radila je za Hrvatsko novinarsko društvo, P.E.N. centar i za produkcijsku kuću Phenomena TV Production, kako je navedeno u jednom od njenih životopisa. U to vrijeme Ana Šarić bila je nekoliko godina u braku sa Sašom Schmidtbauerom, snimateljem koji je radio za strane TV kuće, a sada radi za HRT. – Nisam prije govorio o našem odnosu, a neću ni ubuduće. Danas svatko od nas ima svoj život pa se nadam da me razumijete – rekao je prvi muž Ane Šarić Saša Schmidtbauer. – Sjećam se Saše i Ane dok su bili u braku, njega se sjećam još s Radija 101, bio je vezan uz tehniku, tako je počeo – prisjeća se Andrea Zlatar-Violić. Brak između Ane Šarić i Saše Schmidtbauera formalno je prekinut 2002.. Kako je te iste godine diplomirala, Ana Šarić tražila je posao i našla ga je kod Ninoslava Pavića u Europapress holdingu. Radno mjesto joj je bilo u Vjesnikovu neboderu gdje su bili uredi Ninoslava Pavića, Uroša Šoškića i drugih izdavača. Najprije je radila kao asistentica, potom i kao menadžerica u odjelu za marketing, a zatim kao brend menadžer u Gloria grupi. No Pavić ju je 2007. poslao u Beograd da sredi stanje u poduzeću Europapress Beograd (EPB), poduzeću koje je tvrtka kći zagrebačkog EPH. Beogradski EPB bio je izdavač srpske Glorije, OK-a i Doktora u kući. Pavić je Anu Šarić imenovao generalnom direktoricom EPB-a i ona je, prema pričama tadašnjih Pavićevih menedžera, odlično odradila posao: riješila je dugovanja i obveze firme, premjestila redakciju u nove prostore, obnovila opremu iz kućnih prihoda, a nakladu srpske Glorije s 35 tisuća podigla je na 52 tisuće primjeraka. Srpsku verziju Doktora u kući zbog slabe je prodaje ugasila. Potom se
U Zarezu su još bili Pavle Kalinić, Grozdana Cvitan, Jurica Pavičić, Igor Štiks, Davorka Vukov Colić, Dean Duda, Boris Beck, Dragan Lučić...
vratila u Zagreb, a Pavić ju je imenovao direktoricom marketinga EPH grupe. Godine 2011. Ana Šarić je slovila za jednu od pet najboljih direktora marketinga kad je posrijedi prodaja oglasnog prostora u medijima. U EPH je bila odgovorna za budžete od 150 do 200 milijuna kuna godišnje, a s klijentima je komunicirala svakodnevno. No, kako je Hrvatska ušla u recesiju, a Pavić se sa svojom tvrtkom našao u nevolji, izlaz se nije nazirao. Iako je Pavić, kad je u pitanju politika, igrao na sve karte i „osiguravao bokove“, nije mogao predvidjeti da ga zbog afere Kamensko u koju je bio upetljan neće štititi Tomislav Karamarko, ministar unutarnjih poslova u vladama Ive Sanadera i Jadranke Kosor. Prema jednoj verziji, Karamarko je trebao istražiti i uhititi Pavića zbog Kamenskog, međutim sve je stalo u posljednjem trenutku. Budući da je Karamarko već tada bio blizak s budućom suprugom Anom Šarić, Pavić je Šarićevu najprije degradirao, a onda joj uručio “sporazumni raskid ugovora”. – Taj događaj s Kamenskim bio je godinu ili dvije ranije, njezin odlazak iz EPH nema veze s time. Ona se htjela osamostaliti, htjela se okušati kao privatnica – kaže osoba koja je Ani Karamarko potpisala “sporazumni raskid ugovora” i tvrdi kako njezin od- lazak iz EPH nema veze s aferom Kamenski i Pavićem. Međutim, Pavić se doista bojao policijskih istraga, ne samo zbog Kamenskog nego i zbog privatizacije Slobodne Dalmacije i događaja vezanih za Hypo Alpe Adria bank. Stoga je Pavić poslije, kad Karamarko više nije bio u vlasti, iskopao ratnu sjekiru i u svojim izdanjima počeo “bombardirati” Karamarka. Promjena vlasti, odnosno imenovanje Ranka Ostojića, velikog prijatelja Ninoslava Pavića, za ministra unutarnjih poslova krajem 2011., bio je signal za nove probleme Ani Šarić. Jedan od njezinih poslovnih partnera kaže: – PNUSKOK je Ani Šarić 2012. zakucao na vrata, tražili su papire za Inu budući da je Ana Šarić od te godine počela surađivati s Jozom Petrovićem. Međutim, papire o Ini u prostorijama Drimije d.o.o. nisu pronašli naprosto zato što Ana Šarić nije radila ni za Inu ni za MOL. Slali su joj razne inspekcije, a u jednom su joj trenutku počistili račun jer je tobože neki poreznik pritisnuo krivi gumb. Nakon toga događaja stvari su se malo smirile, a u međuvremenu je sadašnji muž Ane Karamarko postao predsjednik HDZ-a, dobio lokalne i europarlamentarne izbore i u koaliciji s Božom Petrovom formirao Vladu. Anu Šarić i Karamarka u svibnju prošle godine vjenčao je fra Smiljan Kožul u crkvi Svetog Križa u Novom Zagrebu, kumovi su bili Zrinka Bubanović i dr. Milivoj Novak s KBC-a Rebro. O tom se vjenčanju dosta govorilo i pisalo, a nove supružnike je s fra Smiljanom upoznala doktorica Ivana Nola, prijateljica Ane Karamarko. Fra Smiljan ubrzao je proces njihova vjenčanja, Ana Šarić i Tomislav Karamarko nisu se dugo pripremali za crkveni brak, pogotovo jer su i jedno i drugo iza sebe imali građanske brakove. Stoga su se i mogli vjenčati u crkvi. Međutim, iznenađenje je bilo u tome što su, nakon sklapanja toga braka, prva Karamarkova supruga Enisa Muftić i druga Ana Šarić izgradile odličan odnos. – Moja bivša žena Enisa sad mi je najbolja prijateljica i s njom imam dvoje prekrasne djece. Brinem se za nju i ona za mene, dobra je i s mojom ženom Anom, među nama vlada jedna fina atmosfera. To je posebno Božje čudo u mom životu, ovo što mi se događa: bivša i sadašnja žena ne samo da su u dobrim odnosima nego i više od toga. Kad je Ana, moja sadašnja žena, otišla roditi, najprije je nazvala Enisu. Kad se rodila Kata, Enisa ju je došla vidjeti. Enisa je rekla: “Nemojte misliti da ćete me izbaciti iz procesa odgoja Kate.” Dolaze i jedna i druga kod mojih staraca. A djeca imaju ključeve od oba stana. Dolaze kamo hoće – rekao je, uz ostalo, Tomislav Karamarko kad je autoru ovoga teksta dao veliki biografski intervju prije parlamentarnih izbora. On se, naime, sa svojom sadašnjom suprugom Anom poznaje već punih 20 godina.
Važne su joj životinje
A kad su nedavno isplivali podaci o suradnji između poduzeća Drimia Ane Karamarko i Joze Petrovića, bio je to, kažu, za nju šok ponajviše zbog “medijskog linča”. Za sada se zna da je medijima ugovor poslala jedna osoba koja je s Anom Karamarko radila u EPH, ali ne u marketingu, nego u računovodstvu. Kako će se nositi sa svim ovim, teško je reći. No uvijek je dobrodošla u Istri na farmi Drijade u Šumberu kod Labina, koju vodi Helena Liverić, prijateljica Ane Karamarko. Upoznale su se prije pet godina nakon što je na TV prikazan film o farmi. – Poslala mi je poruku na Facebooku i dala mi podršku. Kliknule smo, od tada se često viđamo ovdje na farmi i u Zagrebu. Čujemo se često i telefonom. Ana je prisutna u mom životu i kad je dobro i kad je loše. Uvijek mi je bila podrška, ona je brižna, ima visok stupanj moralnosti, prava prijateljica – kaže Helena Liverić, voditeljica farme na kojoj je sada oko 200 životinja, a najviše koza. – Kad dođe ovamo, Ana se opusti, životinje su joj važne. Puno je učinila za nas. Svi ovdje u Istri znaju što je napravila za nas. Ona je osoba koja povezuje ljude s pravim ciljem, moguće i nemoguće. Stavit ću ruku u vatru za nju. Uvijek može računati na mene – rekla je Helena Liverić.