O privatizaciji HAC-a nema govora
Ako se i donese takva odluka, to bi se odnosilo na HAC-ONC
Zbog stavke od tri milijuna € za savjetnika za privatizaciju u ugovoru EBRD-a i HAC-a protumačilo se da Vlada želi privatizirati autoceste
Tri milijuna eura koji su predviđeni za savjetnika za privatizaciju u ugovoru o zajmu između Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) i Hrvatskih autocesta neki su protumačili da Vlada potiho planira privatizaciju autocesta.
Konfuzija zbog savjetnika
Teorije zavjere oko toga su krenule sa saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu koji je prošli tjedan na dnevnom redu imao Zakon o potvrđivanju ugovora o jamstvu između RH i EBRD, a koji se odnosi na ugovor EBRD-a i HAC-a. Konfuziji oko ta tri milijuna eura najviše je doprinio pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Alen Gospočić koji je na sjednicu došao nepripremljen pa članovima Odbora, a ni novinarima nije znao objasniti na što se točno odnosi ta stavka u ugovoru. Kredit između EBRD-a i HAC-a vrijedan 250 milijuna eura ugovoren je još za bivše Vlade, koja je planirala privatizaciju HAC- ONC-a putem inicijalne javne ponude dionice. Otud ta tri milijuna eura za savjetnika za privatizaciju. Ta je stavka ostala nepromijenjena jer se nova Vlada žurila s realizacijom ugovora kako bi HAC mogao platiti rate kredita koje dospijevaju na naplatu u prvoj polovici 2016. Od 250 milijuna eura koje HAC-u daje EBRD, s 200 milijuna eura će se refinancirati dospjeli dugovi, dok je 50 milijuna eura za restrukturiranje tvrtke. Od toga je 30 milijuna eura za smanjenje broja zaposlenih uz poticajne otpremnine, 16,5 milijuna eura za financiranje kapitalnih izdataka, što se odnosi na postavljanje automata za naplatu cestarine, dok je tri milijuna eura planirano za savjetnika za privatizaciju. Iako je ministar prometa Oleg Butković isti dan kad je njegov pomoćnik ispao neznalica na Odboru objasnio da odluka o privatizaciji nije donesena i da se ta tri milijuna eura ne moraju potrošiti baš u tu svrhu, i dalje se u dijelu javnosti govori o tihoj privatizaciji HAC-a. Da nema govora o privatizaciji, potvrdili su nam i oni koji su pregovarali s EBRD-om o tom kreditu, a nisu politički obojeni. Tri milijuna eura za savjetnike, kažu, bit će plaćeno samo ako se Vlada odluči za privatizaciju, a te odluke zasad nema.
Novac i dalje na raspolaganju
Ako ne bude odluke o privatizaciji, svih 50 milijuna eura iz te tranše kredita i dalje će biti na raspolaganju HAC-u, odnosno privatizacija nije uvjet za povlačenje tog novca. Kako kažu naši sugovornici, ako ne bude privatizacije, ta tri milijuna eura bit će preusmjerena na projekt automatske naplate cestarine. Isti je slučaj i sa stavkom otpremnina ako se ne potroši svih 30 milijuna eura za to. HDZ je i dok je bio u oporbi bio protiv davanja autocesta u koncesiju, ali i protiv IPO-a HAC- ONC-a. Nakon dolaska na vlast premijer Tihomir Orešković i ministar financija Zdravko Marić najavljivali su IPO, no na kraju je odlučeno da se prvo ide u restrukturiranje cestarskih tvrtki uz refinanciranje njihovih dugova, a tek onda će se možda donijeti odluka o privatizaciji. A to ne bi bila privatizacija HAC-a, nego tvrtke koja održava i naplaćuje cestarinu, HAC- ONC-a, jer malo tko bi se usudio privatizirati tvrtku koja upravlja autocestama.
Kredit između EBRD-a i HAC-a od 250 milijuna eura ugovoren je još za bivše Vlade