U energetskom ratu Zagreb mora biti uz EU
Spominjanje hadezeovaca u ruskim projektima u Mađarskoj i Finskoj izazvalo je zabrinutost u Washingtonu i Bruxellesu
I europski pučani ističu da EU treba biti oprezan prema nastojanjima Rusije da svoju energetsku politiku iskoristi za svoje geostrateške interese – Doista mislim da ne bi trebalo otvarati prostor u strateškim sektorima kao što je energetika nekom sumnjivom kapitalu ili prodoru s istoka – rekao je jučer Davor Ivo Stier, potvrdivši da je na sastanku Središnjeg odbora HDZ-a prošli tjedan govorio o tome da Hrvatska treba biti oprezna prema sumnjivom ruskom kapitalu u energetici. – Geopolitički, mogu samo principijelno ponoviti da je jasno da se trenutačno države opet nekako pozicioniraju i da mislim da mi u Hrvatskoj moramo nedvojbeno nastaviti s prozapadnom orijentacijom – dodaje Stier. Nagađa se da je HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu u svom istupu na Središnjem odboru HDZ-a prenosio zapravo ne samo svoj osobni, nego i dominantan stav Europske pučke stranke, političke grupacije kojoj pripada HDZ. No, sam Stier kaže da nije imao ulogu nekoga tko prenosi poruke te da je dao svoje mišljenje. A Miro Kovač, ministar vanjskih poslova i međunarodni tajnik HDZ-a, te Dubravka Šuica, šefica hrvatske delegacije u klubu zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu, tvrde da ne znaju da su europski pučani isticali Hrvatsku i davali HDZ-ovcima neke poruke o tome kako se ponašati prema ruskom interesu.
Nećemo škoditi saveznicima
Ipak, u redovima Europske pučke stranke u Bruxellesu postoji rasprava koja ističe manje-više slične teze kao i Stier: da države EU trebaju biti oprezne prema nastojanjima Rusije da svoju energetsku politiku iskoristi kako bi zadovoljila svoje geostrateške interese. Stier ne tvrdi da netko u aktualnoj vladajućoj koaliciji u Hrvatskoj radi u korist sumnjivog ruskog interesa, ne spominje nikakve takve primjere, a na Središnjem odboru spomenuo je upravo suprotnu tvrdnju: da i premijer Tihomir Orešković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dobro shvaćaju taj geopolitički aspekt i da se i ponašaju u skladu s tradicionalno prozapadnom orijentacijom Hrvatske. No, bivša premijerka Jadranka Kosor smatra da Stier vjerojatno cilja na nejasnu ulogu Tomislava Karamarka i njegova prijatelja Joze Petrovića, konzultanta MOL-a, u formiranju energetske politike Vlade. – Dobro poznajem Davora Stiera i on itekako zna što govori, tako da sigurno nije to rekao samo tako, usputno – kaže Kosor, koja je izbačena iz HDZ-a nakon Karamarkova preuzimanja stranke. Upravo u vrijeme dok je Jadranka Kosor bila premijerka, a Stier njezin savjetnik za vanjsku politiku, Stier je brifirao američke diplomate o tome kako Hrvatska ne želi dopustiti Rusiji da energetskom infrastrukturom stekne Sjedinjene Države godinama zbog energetike pod paskom drže Hrvatsku i ovaj dio Europe i više su puta zavrtale ruke i pri pukim najavama da bi se mogla ugroziti agenda koju zastupaju, a ta je da se preko Hrvatske, prvenstveno preko LNG terminala, osigura prestanak ruskog utjecaja na europsko tržište i sigurnost, što je poseban značaj dobilo kulminacijom krize u Ukrajini. Amerikanci su se aktivno uključili u spor hrvatske Vlade i MOL-a, a pod njihovim pritiskom Mađari su 2014. konačno morali odustati od plana da prodaju Inu Rusima. Mađarska strana dugo je bila nezadovoljna nikakvim ili slabim napretkom u pregovorima s Hrvatskom pa je i najave da bi se rado riješila Ine trebalo shvatiti ozbiljno, a ne samo kao argument u pregovorima. Nakon jednog od niza posjeta izaslanika State Departmenta za energetiku Amosa Hochsteina, priča je zamrla. Također, kako je Večernji otkrio, Amerikanci su nudili posredovanje stručnjaka u sporu između Vlade i MOL-a, što je mađarska strana prihvatila, dok je Hrvatska otezala. Tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak tako je, nakon objave informacije koju je za Večernji potvrdio mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gábor Iván, a potom i američki veleposlanik Kenneth Merten, odvratio kako “Iván već govori iz MOL-ovih cipela” jer “čim mu istekne mandat, diplomatsku će karijeru zamijeniti važnom funkcijom u MOL-u”. No Iván je i danas u diplomaciji te radi u Bruxellesu. I nedavni istup ministra poduzetništva Darka Horvata koji je u Sarajevu iskazao zainteresiranost – a kasnije nije želio pojasniti svoje izjave – za mađarsku nuklearnu elektranu Paks koja se proširuje ruskim kapitalom, također je izazvao diplomatsko komešanje. Uostalom, SAD je kritizirao i manje “prekršaje”, primjerice kad je bivša Vlada 2015. vodila gospodarstvenike u Rusiju. (sve)