Karamarka od većih muka s Inom spasio Cvitanov tajming
U ožujku ove godine USKOK odbacio prijavu protiv Karamarka i zbog poslova Sobolija i Ine
Utvrđeno je da su Soboli državne tvrtke angažirale zbog profesionalnosti, stručnih i sigurnosnih referencija “Petrović iz Ine plaćao Karamarkov Soboli” naslov je teksta iz novog Nacionala koji sugerira o ranijem postojanju izravne poslovne veze Tomislava Karamarka i aktualnog lobista MOL-a Josipa Petrovića, koja bi dodatno zakomplicirala političku poziciju prvog potpredsjednika Vlade. Dokumenti otkrivaju, tvrdi Nacional, da je “Karamarkov” Soboli – jer je Karamarko bio jedan od više osnivača tvrtke u siječnju 2003. i neko vrijeme predsjednik uprave – radio tajne poslove za Inu u vrijeme kad je MOL bio suvlasnik hrvatske naftne kompanije i kad je u upravi Ine sjedio Josip Petrović. Novi detalji trebali bi zadati dodatni udarac Karamarku vezano za procjenu njegove potencijalne interesne povezanosti s MOL-om. Riječ je o pet izvješća koje je tvrtka Soboli od 1. do 5. ožujka 2005. dostavila Ini, navodno izravno u ruke Josipu Petroviću. U izvješćima se analiziraju događaji i tvrtke iz BiH i Kosova. Font i veličina slova kojima su pisana izvješća, tvrdi Nacional, iste su veličine kao i izvješća Protuobavještajne agencije (POA-e) odnosno kasnije Središnje obavještajne agencije (SOA-e).
Obavještajno pogodovanje
Josip Petrović članom uprave Ine postao je 2004., po dolasku Ive Sanadera na vlast. Ina je angažirala Soboli dok je Karamarko bio predsjednik uprave u toj tvrtki. Prema Sudskom registru Karamarko je prestao biti članom uprave Sobolija 13. prosinca 2004. godine, očito jer je od 11. prosinca bio na funkciji ravnatelja POA- e. U veljači 2005. ovlastio je odvjetnika Miljenka Bukovca da ga zastupa u Soboli- ju, a u listopadu 2006. Karamarko je prodao svoje poslovne udjele u toj tvrtki. Tjednik Nacional je i u studenome 2011. pisao o tomu da su DORH- ovi istražitelji prikupili “gomilu dokumentacije i naišli na indicije” da je Karamarko “pogodovao svojoj bivšoj tvrtki Soboli koja je možda koristila i obavještajne podatke”. Dvije kaznene prijave bile su odbačene, dok je na trećoj vezano za poslovanje Sobolija, prema Nacionalovim izvorima, inzistirao tadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. I tu je prijavu podnio čelnik nevladine organizacije Partnerstvo za društveni razvoj Munir Podumljak tvrdeći da je Karamarko zloupotrijebio svoj dužnosnički autoritet kako bi utjecao da niz državnih tvrtki izabere baš “njegov” Soboli za poslovnu suradnju. Poslovna dokumentacija “Karamarkova” Sobolija bila je, znači, provjeravana za bivše vlasti, s Dinkom Cvitanom na čelu DORH-a. Pročešljani su svi ugovori Sobolija s državnim tvrtkama od 2003. do 2011. godine, osobito s Podravkom i HAC-om, ali i Croatia osiguranjem, HRTom, HNB-om, Janafom i nizom drugih tvrtki, pa i s Inom.
Nije bilo političkog utjecaja
Kako su sve odgovorne osobe, među kojima i Josip Petrović, koji je do 2011. bio član uprave Ine, svjedočile da su zbog profesionalnosti, stručnih i sigurnosnih referencija angažirale Soboli, a ne zbog bilo čijeg političkog utjecaja, a dokumentacija je potvrdila da su sve usluge uistinu i odrađene, USKOK-u nije preostalo drugo nego da nakon pet godina utvrdi kako nema sumnje da je Tomislav Karamarko zloupotrijebio dužnosti čelnika obavještajnih službi i policije te je prijava odbačena. Bilo je to u ožujku ove godine s Dinkom Cvitanom na čelu DORH-a. Da je prijava stajala još koji mjesec, Karamarko bi sada bio na još većim mukama.