Od prodaje državnih udjela do rujna ćemo zaraditi dvije milijarde kuna
Predstojnik Ureda potpredsjednika Vlade po sistematizaciji je rukovodeći državni službenik s pripadajućim koeficijentom 3,177. S obzirom na to da osnovica za izračun plaće za državne službenike iznosi 5108 kuna bruto, znači da će pobjednik natječaja imati mjesečnu plaću od oko 11 tisuća kuna neto. Privatizacija je jedino rješenje u cilju zaustavljanja rasta javnog duga. No, njome ćemo dobiti i bolje upravljanje i više investicija Lidija Kiseljak Privatizacija je trenutačno jedino rješenje u cilju smanjenja deficita i javnog duga. Od najavljenih privatizacija očekujemo da ćemo do rujna od prodaje dobiti između 1,5 do dvije milijarde kuna – izjavio je predstojnik DUUDI-ja Tomislav Boban na okruglom stolu “Kako privatizirati državnu imovinu u svrhu gospodarskog rasta”, u organizacjii Veleučilišta Vern. No i podsjetio da su najavljene privatizacije samo provođenje strategije koju je prije tri godine donijela bivša Vlada. – Izlazak države iz vlasništva tvrtki, pa time i očekivano bolje korporativno upravljanje, omogućit će rast i razvoj za kompaniju, privući investicije, pa će se i zaposlenost povećati i onda mladi neće morati odlaziti – komentirao je predsjednik uprave PBZ CO obveznog mirovinskog fonda Dubravko Štimac. Smatra da bi trebalo na burzu staviti i do 25 posto udjela u HEP-u, Janafu, Plinacru..., 60 posto autocesta... – Samo tako ćemo privući ulagače i imati rast od potrebnih četiri do pet posto – rekao je Tonći Korunić iz investicijske kuće Intercapital te dodao kako nam je privatizacija bitna i zbog smanjenja cijene po kojoj se zadužujemo. – Kada iznos koji treba izdvojiti za kamate u proračunu dođe na 10 posto, govori se o dužničkom ropstvu. Mi smo vrlo blizu tome. Zato je bitno smanjiti cijenu duga i izdvajati godišnje umjesto 12 milijardi kuna za kamate, upola manje od toga – zaključio je Korunić. No, sindikalist Krešimir Sever ne smatra da je privatizacija jedino rješenje. – Nisam protiv privatizacije, ali je sigurno potrebna šira rasprava o tome koje su tvrtke strateške, koje od posebnog interesa, a koje se mogu prodati – rekao je Sever. Pa tako smatra da se primjerice ACI ne smije prodati. Korunić i Štimac ne dijele takvo mišljenje, jer u ACI marine treba ulagati, što država ne može i ne smije. Štimac je naveo da bi 100 milijuna eura ulaganja u ACI podiglo gospodarstvo za pola postotna boda, a Korunić dodao kako nautičari sve više biraju druge marine, bez obzira na dobre lokacije koje ACI ima, jer su, primjerice, ostale marine uložile u informatizaciju. Sever je ostao pri tvrdnji da nema garancije da će netko drugi bolje upravljati, no kako su objasnili ostali panelisti, svih 25 godina imali smo potvrdu da je država loš gospodar. Boban je najavio i skoru objavu prodaje udjela u Croatia osiguranju.