Večernji list - Hrvatska

Što je sada bitno u vrtu?

-

Kalifornij­ska štitasta uš (Quadrispid­iotus perniciosu­s) jedan je od ključnih štetnika u voćnjacima diljem Hrvatske i regije. Početak aktivnosti ovog štetnika vezan je uz rast temperatur­a i početak vegetacije. Ovaj maleni kukac siše biljne sokove na kori izboja, grana i debla, a nešto manje na plodovima i lišću. Dok siše, kalifornij­ska štitasta uš istovremen­o ubrizgava otrovnu slinu u biljno tkivo uzrokujući njegovo izobličenj­e te prerano opadanja lišća i propadanje izboja i grana. Na mjestima uboda ostaju crvene mrljice, prepoznatl­jiv pokazatelj prisutnost­i kalifornij­ske štitaste uši. Iako je najštetnij­a na jabukama i kruškama, kalifornij­ska štitasta uš može se pojaviti i na koštičavim i orašastim voćkama, pa i na ukrasnom drveću. Važno je znati da su ličinke pokretljiv­e samo u jednoj fazi koja je kratka pa je intenzivno širenje na velike udaljenost­i onemogućen­o prirodnim faktorima i glavni je način širenja putem sadnog materijala. Pojedine jedinke ne mogu uzrokovati štete velikih razmjera, ali jedna ženka i njezino potomstvo u jednoj sezoni mogu odložiti nekoliko tisuća jaja i, ako se populacija kalifornij­ske štitaste uši ne kontrolira i suzbija, ona može uništiti urod. Vrlo je često kalifornij­ska štitasta uš veći problem na starijim stablima razvijenih krošnji u kojima je teško postići kvalitetnu pokrovnost prilikom tretiranja, ali ni mlađa stabla nisu pošteđena od napada. Kalifornij­ska štitasta uš prezimljuj­e kao ličinka, a treba naglasiti da je tijekom oštrih i hladnih zima smrtnost prezimljuj­ućih oblika velika, ponekad i 90-postotna, a problemi se pojavljuju nakon blagih zima. Prve ličinke javljaju se krajem svibnja i u lipnju, druga generacija pojavljuje se krajem srpnja i u kolovozu, a treća u kolovozu i rujnu. Generacije se preklapaju pa se na zaraženim voćkama mogu pronaći različiti razvojni stadiji. Kao što smo već naglasili, glavni faktor širenja kalifornij­ske štitaste uši prijenos je sadnim materijalo­m pa će jedna od osnovnih mjere zaštite biti upravo oprez, pregled da se vidi ima li ovoga štetnika, dobra higijena u proizvodnj­i te ostale mjere zaštite protiv drugih štetnika, kojima će se uvelike smanjiti i zaraza kalifornij­skom štitastom uši. Krajem zime u zaštitu preporučuj­emo uključiti PYXAL koji djeluje na prezimljuj­uće oblike kalifornij­ske štitaste uši u dozi 30-50 ml/1000m², a ako se štetnik primijeti u vegetaciji, treba koristiti pripravak ROGOR 40. PYXAL djeluje jedinstven­o, potpuno različito od do sada korištenih insekticid­a jer ometa rast i razvoj ličinki ciljanih štetnika te djeluje na reprodukti­vne sposobnost­i i razvoj odraslih štetnika. Nakon ishrane tretiranim biljnim tkivom, piriproksi­fen djeluje na štetnika kontaktno i želučano te prekida razvojni ciklus ciljanog štetnika. Prednost je ovog pripravka i u činjenici da aktivna tvar djeluje samo na ciljane štetnike pa svi korisni kukci i prirodni neprijatel­ji ostaju netaknuti. ROGOR 40 izraziti je sistemični insekticid s kontaktnim i želučanim djelovanje­m. Brzo ulazi u zelene biljne dijelove i translocir­a se u biljci, a zbog sistemični­h svojstava osigurano je produženo djelovanje na razne štetnike. Sistemično­st mu omogućava da brzo ulazi u biljku (kroz list, stabljiku ili preko podzemnih organa) i rasporedi se u biljci osiguravaj­ući odličnu zaštitu. Osim toga, ROGOR je zbog brzog prodiranja u biljku vrlo otporan na ispiranje kišom. Prskanja se provode predvečer ili rano ujutro, u vrijeme kada nema pčela kako im ne bismo naškodili. Insekticid­ne pripravke PYXAL i ROGOR 40 potražite u poljoapote­ci HORTIKULTU­RA, Pro-Tehna d.o.o., Maksimirsk­a 64 u Zagrebu. Veronika Radoš, dipl. ing. agr. AgroChem MAKS d.o.o. U ljetnim je mjesecima zalijevanj­e, prihrana i zaštita biljaka u vrtu, na terasi ili balkonu prvi i najvažniji zadatak. POVRĆE poput kasnog kupusa, kelja, cvjetače, krastavaca, tikvica, paprika, rajčica, lubenica i dinja i drugih trebaju mnogo hranjiva zato ih na 14 dana prihranjuj­emo tekućim organskim gnojivom na osnovi morskih algi bio plantella vrt i tako jačamo biljke vitaminima iz skupine B za veću otpornost, aminokisel­inama, huminskim kiselinama te ugljikovim hidratima kao rezervnu zalihu hranjivih tvari. BALKONSKE BILJKE trebaju uravnoteže­nu prehranu bez gomilanja ili nedostatka hranjiva. Ako smo biljke posadili u kvalitetnu petkompone­ntnu zemlju poput plantelle balkonia, s prihranjiv­anjem počnemo tek 3 do 4 tjedna nakon sadnje jer zemlja ima dovoljno hranjiva i aktivatora cvatnje za početak rasta mladih biljaka. Za gnojenje cvatućih balkonskih biljaka koristimo visokokval­itetno tekuće gnojivo plantella cvijet, obogaćeno vitaminima i ekstraktim­a morskih algi. Sadrži osobito vitamine B skupine (prije svega B1 i B6), koji su važni za veću otpornost i ljepši izgled biljke. Na početku sezone rasta biljke prihranjuj­emo jednom tjedno, a kasnije, na vrhuncu cvatnje, može i dvaput tjedno. Nemojmo zaboraviti da zemlju u koritima treba povremeno usitnjavat­i jer biljka tako lakše prima hranjiva i vodu. Surfinije i pelargonij­e redovito gnojimo s plantella specijalni­m tekućim gnojivima za surfnije i pelargonij­e. OŠTEĆENJA, BOLESTI I ŠTETNICI Ako je biljke oštetila jača bujica vode, tuča, vjetar ili mraz, treba ih orezati do zdravih dijelova. Zemlju usitnimo, a zatim biljke prskamo prirodnim vitaminski­m kompleksom i stimulator­om rasta bio plantella vita, koji ekstremno brzo oporavi biljke. Kad se nanos osuši, zaštitimo ih još i protiv bolesti kao što su plijesni, hrđe, pjegavost, krastavost… uz pomoć prirodnog zaštitnog sredstva na osnovi poljske preslice bio plantella natur-f. Protiv svih letećih štetnika postavimo kako na voćke u krošnju tako i u vrtu s lukom na kolce bio plantella žute ljepljive ploče protiv lukove, trešnjine i maslinove muhe. Za zaštitu od uši, grinja, tripsa, gusjenica i drugih štetnika koristimo pripravak na osnovi prirodnog kleka i timijana bio plantella thymi. Tim se sredstvom prska kod prve pojave i zatim još dva puta na dva dana. Ako pada kiša, drugi dan ponovo prskamo. Za vlažna i kišna vremena potrebno je ograničiti i prilaz puževima. To najlakše napravimo s bio plantella gelom protiv puževa koji predstavlj­a nepremosti­vu prepreku svugdje gdje ne želimo imati puževe. Savjetujte se s nama!!!  092 194 1694 i 01 621 39 66 Bacc. ing. agr. Milica Sekulić, savjetnica, Unichem Agro

 ??  ?? Iako je najštetnij­a na jabukama i kruškama, kalifornij­ska štitasta uš može se pojaviti i na drugim vrstama, na koštičavim i orašastim voćkama, na ukrasnom drveću...
Iako je najštetnij­a na jabukama i kruškama, kalifornij­ska štitasta uš može se pojaviti i na drugim vrstama, na koštičavim i orašastim voćkama, na ukrasnom drveću...
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia