Večernji list - Hrvatska

Nekad je igralo 7 špica, danas je hit ratnički nogomet

Kao što je 2014. opisao Cruijff, u Atleticu imaju “nož u zubima”

- Karlo.ledinski@vecernji.net

Pas igru sredinom 1870-ih izmislili su Škoti. Dotad se sve svodilo samo na driblanje i napucavanj­e lopte. Simeone pak igra moderni catenaccio

Karlo Ledinski Voljeli njegov nogomet ili ne, Diegu Simeoneu mora se priznati da je trenerski genijalac. Njegov nogomet nije samo ziheraški cattenacci­o iz 60-ih godina, njegov nogomet nije samo parkiranje autobusa u šesnaester­cu, Diegova taktika sjajni je spoj ratništva, požrtvovno­sti, čvrste obrane i sjajne tranzicije u napad. Simeoneova nogometna filozofija kojom je Atletico drugi put u tri godine doveo u finale LP-a ući će u knjige najinovati­vnijih, najuspješn­ijih nogometnih taktika u povijesti. A kada su nastale prve taktike? Nogometne utakmice učestalo su se počele igrati 1860-ih, a prvi su loptu ganjali Britanci. I to doslovno ganjali, jer u tadašnjem nogometu praktički nije bilo dodavanja. Taktika se temeljila na tome da je najbolji igrač uzeo loptu i driblajući krenuo prema suparničko­m golu. Kada je loptu izgubio, njegovi suigrači pokušali su je vratiti. Igralo se u sistemu 1-2-7, odnosno s jednim obrambenim, dva vezna, te sedam napadača!

Mađari ismijali Engleze

No, sredinom 1870-ih dogodila se revolucija, škotski Queens Park 1875. u finalu FA cupa deklasirao je londonski Wanderers s 5:0. I to neviđenom taktikom! Škoti su napadali u paru, dodavali se međusobno, oslobađali prostor. Apsurdno, ali baš su Škoti, koje uvijek doživljava­mo kao nogometaše drvosječe, izmislili lijep nogomet temeljen na dodavanjim­a. Ta nogometna filozofija brzo se proširila po Otoku, a onda i po Europi. Nova taktička revolucija dogodila se 1930-ih, kada je dotadašnji najčešći sustav 2-3-5 zamijenio 3-2-2-3, odnosno popularni WM, jer su baš u obliku tih slova stajali igrači na terenu. Genijalni menadžer Arsenala Herbert Chapman taj je sustav osmislio kako bi se što bolje prilagodio novom pravilu o zaleđu, a topnici su tako osvojili čak pet naslova engleskog prvaka od 1931. do 1938. Sve što je dobro, brzo se kopira pa su tako i Arsenalovu taktiku ubrzo kopirali. Nogomet je i dalje napredovao, a početak 1950-ih označila je dotad neviđena taktika, šarmantna nogometna igra u izvedbi mađarske Lake konjice. Mnogi će i danas reći da je to najbolja momčad koja je ikada hodala zemljom. Nogometnu revoluciju Mađari su svije- tu pokazali u kolijevci nogometa, 25. studenog 1953. na Wembleyu. Englezi su bili uvjereni da će pobijediti i pokazati tko je “izumio” nogomet, no prevarili su se. Gusztav Sebes, tvorac Lake konjice i jedan od najvećih inovatora koje je nogomet imao, “prodao” je Englezima prve taktove totalnog nogometa. U njegovoj momčadi svatko je igrao sve, nije postojala šablona. Čuveni Nandor Hidegkuti igrao je na Wembleyu lažnu devetku, znatno prije Messija, Fabregasa, Götzea... Vraćao se po loptu do svog šesnaester­ca, išao lijevo i desno, a engleski centarhalf Harry Johnston jurio je za njim po cijelom terenu kao gluha svinja. S čovjekom manje u defenzivi igrači Waltera Winterbott­oma bili su potpuno izgubljeni. Mađari su te večeri šokirali 125.000 navijača na Wembleyu i pobijedili 6:3! U uzvratu u Budimpešti Englezi su doživjeli novi nokaut, Mađari su slavili 7:1! Ta čudesna taktika Lake konjice bila je nesavladiv­a pune četiri godine, no prekid niza došao je u najgorem mogućem trenutku, u finalu SP-a 1954. protiv Njemačke (2:3). Označeno je to kao čudo u Bernu, pogotovo što su Mađari te Nijemce u skupini pobijedili s 8:3. A baš taj poraz 2:3 označio je da mađarska taktika “uvijek ćemo dati jedan gol više nego što ćemo primiti” ipak ima manjkavost­i. Taktiku suprotnu od one Lake konjice izmislio je čuveni Argentinac Helenio Herrera, trener Intera 60-ih. On je kao optimalan rezultat na kraju svake utakmice želio pobjedu 1:0 ili, u najgorem slučaju, neriješeno 0:0. Ta taktika popularno je nazvana catenaccio, što na talijansko­m znači brava. Herrerina momčad doslovno je zaključava­la svoja vrata, a iza četvorice u obrani Herrera je stavljao još jednog igrača kao osigurača. Iako su Interove utakmice bile dosadne, u četiri godine osvojili su tri Serije A! Nasreću, protivnici su nakon nekog vremena pronašli rupu u tom bunkeraško­m nogometu, a kraj catenaccia označilo je finale Kupa prvaka 1967., kada je Celtic u finalu s 2:1 dobio Inter, i to uz čak 40 udaraca prema golu.

Ratnik Diego ili fini Zidane?

Možda najcjenjen­iju nogometnu taktiku u povijesti izmislio je Nizozemac Rinus Michels krajem 1960-ih i početkom 70-ih. U Rinusovu totalnom nogometu igrača koji se kreće izvan svoje pozicije zamjenjuje jedan od njegovih suigrača, zadržavaju­ći tako prvotno zamišljenu organizaci­jsku strukturu. U tom fluidnom sustavu nijedan igrač nije bio striktno zadužen za pojedinu poziciju. Tom je taktikom Michels doveo Ajax do tri uzastopna Kupa prvaka, a zaštitno lice njegove briljantne taktike bio je Johan Cruijff. A baš je Cruijff idejni tvorac tika take, koju je usavršila Barcelona i španjolska reprezenta­cija u razdoblju od 2008. do 2012. godine. No, i tika taka je s vremenom “prokužena”, a jedan od onih koji su to uspjeli baš je Simeone, trener čiji igrači na travnjak izlaze s “nožem u zubima”. Hoće li tom taktikom nadmudriti i Zidaneov Real, vidjet ćemo danas (20.45) na San Siru.

Catenaccio na talijansko­m znači brava, a baš tako igrao je trofejni Inter 60-ih

 ??  ?? Bez velikih zvijezda Simeone je dvaput u tri godine stigao do finala LP-a
Bez velikih zvijezda Simeone je dvaput u tri godine stigao do finala LP-a
 ??  ?? Rinus Michels u Ajaxu je početkom 70ih igrao totalni nogomet, a glavni igrač bio mu je Cruijff
Rinus Michels u Ajaxu je početkom 70ih igrao totalni nogomet, a glavni igrač bio mu je Cruijff
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia