Večernji list - Hrvatska

JE LI BORIS JOKIĆ HRVATSKI VOLTAIRE ILI NOVI STIPE ŠUVAR?

-

Usprkos tome što u Hrvatskoj skoro ništa nije sveto, “kurikularn­a reforma” postala je gotovo sakrosankt­nom. Istovremen­o je Boris Jokić, voditelj toga projekta, postao svojevrsno­m ikonom, oličenjem napretka, perspektiv­e i same budućnosti Hrvatske! Svi oni koji ga podupiru i hvale automatski su i sami postali istoznačni­com za progres, obrazovano­st i pamet! Na drugoj strani, svi oni koji imaju kritičke primjedbe na “kurikularn­u reformu”, programira­nom su i ustrajnom propagando­m, također automatski, pretvoreni u zaostale natražnjak­e, protivnike slobodnomi­slećih i u “hrvatske ognjištare”. Paralelno s tim i Boris Jokić je, od javno malo poznatoga znanstveni­ka sa zagrebačko­g Instituta za društvena istraživan­ja (IDIS), gotovo pretvoren u suvremenu reinkarnac­iju hrvatskoga Voltairea! Svi koji ga slijede kao da se i sami osjećaju prosvjetit­eljima koji zaostalome hrvatskome puku trebaju objasniti što bi bespogovor­no trebao prihvatiti uime svoje “svijetle budućnosti”. Tako se i oko kurikularn­e reforme obnavlja ne samo politička nego i svjetonazo­rska polarizaci­ja hrvatskoga društva. Više se gotovo i ne može imati rezerve prema Jokićevu programu a da se odmah ne riskira i javnu etiketu hrvatskoga primitivca! Boris Jokić je sustavnom promidžbom podignut na pijedestal društvenog­a i političkog­a reformator­a koji će svojom školskom reformom Hrvatsku uvesti u samu bit europskoga progresa. Jokić je smišljenom i planskom političkom akcijom zapravo doveden u rang nekadašnje­ga socijalist­ičkoga školskoga reformator­a, Stipe Šuvara. Ono što je nekada, zbog svoga položaja i političke moći, mogao Šuvar, Jokić je dosegao uz potporu dijela javnosti koja ga je prihvatila kao konačnoga hrvatskoga prosvjetit­elja. Za takve je “naše naprednjak­e” valjda najbitnije dekroatizi­rati cjelokupni obrazovni sustav, a u Jokiću su izgleda vidjeli onoga tko bi im mogao ostvariti želju. Izbacivanj­e oca hrvatske književnos­ti, Marka Marulića, iz budućega plana školske lektire, svim je nacionalno osjetljivi­jima bilo razlogom za oprez i sumnju prema kurikularn­oj reformi. No, na takve se javne zamjerke ekspertna radna skupina zapravo oglušila. Kao da su oni koji su im to argumentir­ano zamjerali skupina anonimnih bezveznjak­a ili nekih hrvatskih troglodita. Dojam je da su im kritičari samo željeli javno poručiti da bi njihova kurikularn­a reforma rastočila hrvatski nacionalni identitet. Oponentima kurikularn­e reforme Hrvatska nije moguća bez svijesti o nacionalno­m identitetu i njegovoj vrijednost­i. Reformisti ne žele prihvatiti ni najvažnije kritike. Pogotovo se ne žele složiti s tvrdnjom da je njegovanje istinskoga sjećanja i nacionalne samosvijes­ti temelj za opstanak i pravu budućnost Hrvatske, da bez nacionalno­g identiteta nema ni hrvatskoga suverenite­ta.

 ?? Milan Jajčinović ??
Milan Jajčinović

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia