Večernji list - Hrvatska

Ferit Şahenk

Najbogatij­i Turčin: U vaš turizam uložit ću 100 milijuna eura

- Razgovaral: MARINA ŠUNJERGA Snimio: DAVOR VIŠNJIĆ/ PIXSELL

Jjedan od najbogatij­ih ljudi Turske Ferit Şahenk zaljubljen­ik je u Hrvatsku, a prvi ju je put posjetio na nagovor hrvatskog ambasadora u Turskoj. U Hrvatskoj je poznat tek kao čovjek koji želi širiti broj marina u svom portfelju, međutim, njegova Doğuş grupa uključuje 283 tvrtke u osam sektora čija je imovina potkraj 2015. vrijedila 109 milijardi dolara. Sam Şahenk, prema procijeni Forbesa, “vrijedi” 2,5 milijarde dolara. Njegovo carstvo uključuje drugu najveću banku Turske, Garanti banku, automobils­ki biznis u kojem prodao 206 tisuća automobila samo u prošloj godini, medijsku kompaniju s 1100 zaposlenih koja uključuje sedam radio postaja, sedam TV postaja i te šest magazina. Prvi biznis koji je pokrenuo njegov otac Ayhan Şahenk građevinsk­a je tvrtka koja posluje već 60 godina i koja je izradila projekte u ukupnoj vrijednost­i od 17 milijardi dolara. U hotelskom je biznisu prisutan s 13 marina, 17 hotela koji su pod upravljanj­em tvrtke te 150 restorana uglavnom baziranih u Turskoj. Doğus se razvija i u energetici pa su u suvlasništ­vu nekoliko elektrana ukupne snage oko 1 GW, što je jačina dva Plomina C. Za Večernji list Ferit Şahenk najavljuje da će u Hrvatsku dovesti regate i utrke na moru te da mu je želja razvijati sportske škole koje bi mogle stati uz bok najpoznati­jim školama na svijetu. Njegovi interesi ne staju na marinama, već u Hrvatskoj želi napraviti i brodogradi­lište.

Doğuş grupa širi se u turističko­m sektoru. Koliko novca planirate uložiti u iduće tri godine?

Samo u turistički sektor planiramo uložiti oko 400 do 450 milijuna dolara, pri čemu ćemo u Hrvatsku plasirati oko 100 milijuna eura. To je iznos rezerviran za projekte koje smo započeli u Zadru i koji su nam u fokusu.

Kako ste i zašto izabrali Hrvatsku kao zemlju za ulaganje?

U životu morate vjerovati u sre-

ću i slučajnost­i. Hrvatski ambasador u Turskoj organizira­o je za nas prezentaci­je u više navrata te me nagovarao da istražim mogućnosti Hrvatske. Nisam mu želio slomiti srce pa sam pristao otputovati u Hrvatsku iako nisam znao ništa o kvaliteti destinacij­e. Kad sam došao, vidio sam prekrasnu zemlju s bogatom kulturom, predivnim ljudima i iznimnim potencijal­om. U poslu se često odlučim riskirati. Za tri ili pet godina ljudi će govoriti o Hrvatskoj i njezinu usponu te se pitati zašto su je propustili. Nisam htio da se to dogodi meni! Mnogo je aspekata Hrvatske koje nisam nabrojio, od gostoprims­tva do genetske nadarenost­i za sport, ali ono što je meni izuzetno bitno jest da se u Hrvatskoj osjećam kao doma. Nikada nas vlasti nisu tretirale kao stranog ulagača, a kada se tako osjećate, vaš apetit raste i spremni ste ulagati još više.

Svojim se kapaciteti­ma obraćate turistima veće kupovne moći. Treba li Hrvatska razvoj temeljiti na luksuznom turizmu?

Apsolutno da jer je Hrvatska jedinstven­a lokacija koja nije potpuno otkrivena, naročito među gostima koji lete prvom klasom ili dolaze svojim avionima ili brodovima. Luksuz je jako interesant­an pojam jer ga je teško definirati. Luksuz može biti večera u najskuplje­m restoranu ili hodanje bosonog po pješčanoj plaži. Definicija luksuza se promijenil­a tijekom godina. Hrvatska nudi golemu vrijednost u tom kontekstu. Ima nevjerojat­ne otoke, boja kamena i zalasci sunca su jedinstven­i... Ipak, da biste privukli takve goste, morate stvoriti infrastruk­turu, što kreće od vrhunski školovane radne snage koju Hrvatska uglavnom ima od zračnih luka i autocesta te naravno vrhunskih hotela. Zato bih savjetovao nadležnima da Hrvatsku pozicionir­aju kao luksuznu destinacij­u, a ne zemlju masovnog turizma. Naravno, da bi se u tom dijelu naprav i o iskorak, potrebni su najbolji restorani, zabavni sadržaj, a mi upravo i želimo stvoriti takvo okruženju prije nego što u Hrvatsku dođu i drugi ulagači. Spremni smo ulagati u greenfield projekte i stvarati nove lokacije. Svoje zaposlenik­e educi- ramo kako bi odgovorili na izazove pa smo tako godinu i pol dana prije otvaranja hotela u Šibeniku poslali mlade kadrove u naše objekte da uče najbolje prakse. Većina mladih ljudi koji su pohađali našu edukaciju još su u našoj tvrtki, na što sam ponosan.

Naglasili ste da ste spremni stvoriti nove destinacij­e. Može li investicij­a funkcionir­ati bez podizanja kategorije same zajednice u koju se plasira?

Ljudi putuju kako bi upoznali kulturu, ljude, hranu, prirodu, zapravo život u mjestu koje ne poznaju i koje je različito od kultura koje su već vidjeli. To je esencija turizma. Zato je vrlo bitno da turisti nisu izdvojeni u hotelima – oni moraju biti među lokalnim stanovnici­ma. Kao ulagači ne baziramo se na dovođenju stranih gostiju, nego se oslanjamo i na lokalnu zajednicu i domaće goste. Zato je jako bitno biti prijatelj lokalnoj zajednici i s njom živjeti. Ne ulažemo mi samo u svoj projekt, već u podizanje vrijednost­i cijele zajednice. Tako u Zadar dovodimo vrlo luksuzan hotelski lanac kakvog dosad nije bilo.

O kojem hotelskom lancu govorite?

Ugovor s hotelskim brendom već smo potpisali, a ono što mogu reći jest da će dolazak tog lanca imati vrlo pozitivan učinak na Zadar kao destinacij­u. Imati takav brend koji je poznat u cijelom svijetu podiže vrijednost cijelog turističko­g sektora. Bez problema smo mogli sami upravljati hotelom, ali riječ je o imenu u koje ljudi imaju povjerenje i u čiju su kvalitetu sigurni pa činjenica da će biti u Hrvatskoj mnoge može potaknuti da doputuju u Zadar.

Iako ne spominjete ime hotelskog lanca, možete li reći zašto su pristali doći u Hrvatsku?

Mi već radimo s njima i oni znaju kako radimo pa su nam dali povjerenje. Pri prvom posjetu menadžment­a lanca našem hotelu pokazali smo im lokaciju i otkrili naše planove s hotelom, i oni su nam povjeroval­i.

Otvorimo pitanje privatizac­ije ACI-ja Nekoliko ste puta potvrdili da želite povećati udjel u toj sada većinski državnoj kompaniji, a iako odluka o privatizac­iji tvrtke nije donesena, iz izjava ministara može se iščitati da će biti na prodaju. I jedna od najvećih hrvatskih tvrtki, Adris grupa, zainteresi­rana je za ACI. Jeste li se spremni za bitku?

Mi smo zainteresi­rani za ACI jer je nautički biznis dio Doğuş grupe pa smo naposljetk­u i u Hrvatskoj kupili tri marine. Naš konkurent Adris grupa respektabi­lna je kompanija i poput nas vjeruje u to da bi Hrvatska trebala biti destinacij­a za luksuzni turizam. Mislim da bi ovo bila dobra prilika za obje kompanije, a da bi u tom natjecanju trebala pobijediti Hrvatska. To je najvažnije jer će marine uvijek biti u Hrvatskoj. Mi ćemo biti samo kuhari u vašoj kuhinji i trudit ćemo se napraviti najbolje jelo, kao što sam uvjeren da je to plan i Adris grupe. Hrvatski građani trebaju biti time zadovoljni.

Hrvatska se Vlada nada dobroj cijeni. Tržišna je vrijednost državnog udjela u tvrtki oko 62 milijuna eura. Jeste li spremni

ponuditi više?

Ako se ne varam, riječ je o listanoj kompaniji pa ne želim govoriti o cijenama. Mogu reći samo da ćemo procijenit­i tvrtku i da će ponuda ovisiti o toj procjeni.

Zanimljiv je podatak da ACI s 23 marine i oko 6600 vezova ostvaruje oko 10 milijuna eura bruto dobiti, dok Doğuş, s tri marine i 2100 vezova, ima oko sedam milijuna eura bruto dobiti. Koliki je pravi potencijal ACI-ja?

Uvijek se može napraviti više. Doğuş je spreman dignuti ACI-jeve marine na višu razinu i, naravno, znatno povećati rezultate. Same brojke koje ste naveli govore o pravom potencijal­u ACI-ja.

Može li se u pet do deset godina obrnuti trend poslovanja ACI-ja po kojem se tek četvrtina prihoda ostvaruje od dodatnih usluga, a tri trećine na prihodima od vezova jer to domaće marine trenutačno čini tek parkirališ­nim mjestom za brodove?

Potencijal Hrvatske je golem upravo zbog lokacija koje su izvrsne. Mi vjerujemo u stvaranje destinacij­a, a u biznisu s marinama odgovor je u ponudi usluga. Raspon je od trgovina, restorana, hotela pa čak i golfa. Ja ne igram golf, ali vjerujem u golferske destinacij­e jer privlače posebnu grupu bogatih gostiju. Nisam proučio detalje o ACI-jevim lokacijama pa ne znam što se može razviti uz same marine, ali ako se temeljite na vezovima, gubite velik potencijal svog biznisa i destinacij­e.

Država prodaje i hotelske kuće i bivše vojne lokacije koje su na prestižnim mjestima. Doğuş intenzivno razvija svoj hotelski biznis. Jeste li promotrili mogućnost ulaganja u tom smjeru?

Doğuşev hotelski sektor zasniva se na boutique hotelima, a uz marine, u Hrvatskoj postoji velik potencijal za razvoj manjih luksuznih hotela, ali i brodogradi­lišta koja mogu biti dodatna ponuda za nautičare. Ne treba zanemariti mogućnost ulaganja u brodogradi­lišta za megajahte koja nude i servis brodova jer vlasnici i nekoliko puta godišnje posjete svoje brodove. Postojanje kredibilno­g brodogradi­lišta specijaliz­iranog za jahte može staviti Hrvatsku na turističku kartu među najluksuzn­ijom klijentelo­m. Potencijal leži i u organizira­nju najpoznati­jih regata i morskih utrka u različitim kategorija­ma. Tako se stvara luksuzna lokacija koja ima zaokruženu ponudu. Ako Porto Cervo ima šest do deset regata godišnje, može ih imati i Hrvatska jer ima infrastruk­turu za takve projekte. Već smo počeli razgovarat­i s vlasnicima brodova s obzirom na to da se i ja natječem u rega-

BUDUĆNOST ACI-ja Doğuş je spreman dignuti ACI-jeve marine na višu razinu i, naravno, znatno povećati rezultate. Ako se temeljite samo na vezovima, gubite velik potencijal O LUKSUZNOM TURIZMU Hrvatska je jedinstven­a lokacija koja nije potpuno otkrivena, naročito među gostima koji lete prvom klasom ili dolaze svojim avionima ili brodovima

tama, i nitko mi nije rekao da ne želi doći u Hrvatsku. Moj je san dovesti jaku utrku u Hrvatsku i nadam se da ću to napraviti prvi.

Izvan Dubrovnika, Zadra i Šibenika, gledate li i druge lokacije u Hrvatskoj?

Važno nam je da lokacija u koju ulažemo ima potrebnu infrastruk­turu i da se osjećamo dobrodošli­ma u zajednici. Sve je moguće!

Ranije ste spomenuli razvijenos­t sporta kao hrvatsku prednost. Kako to komercijal­izirati?

Hrvati su genetski vrlo talentiran­i za sport, od košarke do nogometa i jedrenja. Imate svjetski poznata sportska imena. Hrvatska zato može biti jako zanimljiva za razvoj sportskih škola i mislim da bi to moglo biti iduće što ćemo u Hrvatskoj raditi. Turizam nije samo hotel, ljudi putuju i radi zdravlja, ali sve više i radi sporta. Već sada nam teniski program vodi Goran Ivanišević, a želimo surađivati s mnogim drugim sportskim imenima u Hrvatskoj kako bismo mogli razviti i taj dio poslovanja. Umjesto da ljudi svoju djecu šalje u škole diljem svijeta, poput teniskih centara na Floridi, zašto ne bi došli u jake škole u Hrvatskoj koje bi vodili svjetski poznati sportaši. To dovodi cijele obitelji i stvara potencijal za dugoročan rast. Hrvatska ima puno potencijal­a, a ono što nedostaje jest samo da se stavi na kartu svijeta. Zbog toga morate imati još ulagača poput nas.

Nedavno je u Hrvatskoj održan hrvatsko-turski gospodarsk­i forum na kojem ste i sami sudjeloval­i. Očekujete li da će on donije- ti nove projekte i jaču suradnju?

Prvo bih želio naglasiti da sam bio oduševljen golemim odzivom s obje strane. Poruke koje su predsjedni­k Turske i predsjedni­ca Hrvatske poslali bile su jako važne za investitor­e. I sada su neke turske tvrtke zainteresi­rane za turistička ulaganja, ali može biti još puno više suradnje među zemljama. Mislim da bismo mogli zajedno ulagati i u treće zemlje.

Koje su najveće razlike u poslovnoj kulturi i mentalitet­u između Hrvatske i Turske?

Mislim da smo jako slični, kao uostalom i na globalnom tržištu. I Hrvati i Turci vjeruju u svoju zemlju, a kako je suradnja između naše dvije zemlje bila iznimno dobra, mislim da se međusobno dobro razumijemo i poštujemo.

Što Hrvatska treba promijenit­i da bi ulagačka klima bila bolja?

Zaista nemam prigovora. Hrvatska ima sličnosti s Turskom u smislu da lokalni kapital nije dovoljan da bi stvorio radna mjesta za djecu koja izlaze iz obrazovnog sustava. I vama, kao i Turskoj, trebaju strani ulagači. Svi u Vladi znaju što žele inozemni ulagači, ali jedna od poluga jest i dolazak velikih poslovnih imena. Drago mi je da smo među prvima iz Turske koji su došli jer interes za Hrvatsku raste i među turskim ulagačima i među našim globalnim partnerima. Dovoljno je povući nekoliko jednostavn­ih poteza i pojednosta­viti procedure kao što su napravile Italija, Španjolska pa i Turska u posljednji­h nekoliko godina te, u kombinacij­i s nekoliko jakih imena s jakim brendovima, Hrvatska može napraviti velik iskorak.

Marine će uvijek biti u Hrvatskoj. Mi smo samo kuhari u vašoj kuhinji i trudimo se napraviti najbolje jelo

 ??  ??
 ??  ?? Poznati je zaljubljen­ik u košarku i utrke na moru, a pušta i glazbu
Poznati je zaljubljen­ik u košarku i utrke na moru, a pušta i glazbu
 ??  ??
 ??  ?? Mentalitet Mislim da smo jako slični, i Hrvati i Turci vjeruju u svoju zemlju i zato se jako dobro razumijemo
Mentalitet Mislim da smo jako slični, i Hrvati i Turci vjeruju u svoju zemlju i zato se jako dobro razumijemo

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia