Dijelit ćemo kredite za kupnju nekretnina, a ne za pokrivanje minusa

Jedan od osnivača etične banke Goran Jeras najavljuje početak rada i – vrlo niske kamate

Ufinišu osnivanja etične banke u Hrvatskoj, njezin budući dioničar, Zadruga za etično financiranje (ZEF) domaćin je Godišnje skupštine Federacije europskih etičnih i alternativnih banaka (FEBEA) koja se prvi put održava u Hrvatskoj, u Splitu. O novom modelu bankarstva i konferenciji koju tom prilikom organiziraju pod nazivom Socinnovethics: Sinergija etičnog financiranja s društvenim i tehnološkim inovacijama, razgovarali smo s Goranom Jerasom, jednim od osnivača etične banke koji se nakon sedam godina konzultantskog iskustva u financijskom sektoru u Nizozemskoj u Hrvatsku vratio upravo s misijom utemeljenja institucije koja će na održiv i pravedan način financirati realni sektor.

Dvije godine nisu puno

– Za etičnu banku sve je spremno, osim demonstracije interesa koji postoji i u praksi. Zadnja je prepreka uključivanje u zadrugu svih onih koji žele imati takvu banku. Više nije problem ni kapital ni bilo kakva tehnička prepreka, nego stvaranje kritične mase budućih suvlasnika, klijenata, članova etične banke. Jeras ističe da, iako se čini dugo, zapravo sve traje vrlo kratko jer se procesu pristupilo temeljito i oprezno, a dvije godine nisu dugačko razdoblje ni ako ih se usporedi s iskustvima osnivanja drugih banaka u Europi. – Banca Etica u Italiji osnivala se osam godina, belgijska NewB sad je u petoj godini i još dvije do tri godine sigurno neće početi s radom. Ovakvi su projekti dugotrajni jer zahtijevaju stvaranje povjerenja među velikim brojem ljudi, što nije lako, pogotovo u Hrvatskoj gdje su ljudi izrazito skeptični i zbog velikog broja prijevara izgubili su naviku međusobne suradnje i povjerenja – kaže. No, kako stoje s kapitalom? – Ako gledamo financijsku snagu postojećih članova, oni sigurno mogu prikupiti iznos dovoljan za pokretanje banke. Međutim, ne želimo imati veliki kapital od tek nekolicine pojedinaca jer bi nam prijetila sudbina sličnih banaka s malo vlasnika koje se pretvaraju u privatne servise. Cilj nam je veliki broj malih ulagača, bez obzira na visinu iznosa koji mogu uplatiti. Na taj način od trenutačnih oko 420 članova imamo financijski potencijal oko 76 milijuna kuna. Cilj nam je sačuvati temeljne vrijednosti koje se odnose na demokratsko upravljanje, ne razmišljamo o prečacima u skupljanju kapitala, kao što bi bilo sklapanje sporazuma s većim financijskim institucijama koje za to imaju interes, poput osiguravajućih društava i međunarodnih financijskih institucija i fondova. I FEBEA nam nudi sudjelovanje... Otvoreni smo za suradnju s investitorima, ali ne u temeljnom kapitalu. S HNB-om su u kontaktu već više od dvije godine, ali formalna službena komunikacija nije još počela jer nemaju potreban kapital koji je predviđen poslovnim planom kako bi i službeno predali zahtjev za dobivanje licencije. Kako ste dosad financirali osnivačke aktivnosti? – Bitan su izvor europski projekti: cijelu prošlu godinu pokrili smo iz jednog briselskog. Drugi su izvor usluge koje pruža zadruga, najčešće financijsko i strateško planiranje, iznalaženje inovativnih metoda financiranja, evaluacija projekata, specijalizirane računovodstvene usluge za zadruge... Imamo i donaciju od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva od 100 tisuća kuna godišnje, koja će se, na žalost, prepoloviti jer Vlada nije uspjela imenovati Upravni odbor pa im je financiranje u blokadi. Zadnji izvor u nuždi su članski ulozi, no to se odnosi samo na temeljni članski ulog od 2500 kuna koji sjeda na operativni račun zadruge, dok je ostatak uloga zaštićen i ne može se koristiti ni za kakvu svrhu osim za temeljni kapital. Troškovi su maksimalno reducirani radi zaštite sredstava članova, izuzetno smo štedljiva institucija koja će se tek osnivanjem banke početi normalno financirati u smislu plaća i rashoda. No bankari i dalje prilično posprdno reagiraju na osnivanje etične banke. Jeras kaže da, iz iskustva koje oni imaju u bankarskim krugovima, vide promjenu u generalnom stavu. Inicijalno su ih dočekali s većim skepticizmom nego šira javnost kojoj je samo predobro, ali ne i nemoguće. Kad su proučili kako funkcionira u drugim državama EU, skepticizam je zamijenjen propitkivanjem kakav će utjecaj etična banka imati na poslovanje drugih banaka. Kako ćete utjecati? – Samo pozitivno; i njima će ukazivati na niše i prilike koje dosad nisu bile tako percipirane. Sam naziv etična banka druge banke najviše peče. Cijelo vrijeme pokušavam istaknuti da je naziv odabran isključivo jer taj oblik bankarstva predstavlja dobro definiran pojam, možete ga naći na Wikipediji, u tijelima EU... Zna se odmah na što se pod time misli. Bez vrijednosnih sudova koje bismo mi trebali opravdavati. Velike bankarske grupacije pokreću čak i banke kćeri koje se bave klijentima u društvenom poduzetništvu... – To se referira na ono što sam rekao; pokazuje im da postoje tržišne prilike koje dosad nisu na adekvatan način prepoznali, ali prostora ima puno. Etičnim je bankama u fokusu ići dalje, nuditi novu razinu usluge; postoji nešto čime se ni etične banke ne bave, a klasične pogotovo, a to je problem prezaduženosti građana. Koliko god se smatra da su nebankabilni i nema poslovnog modela na kojem bi se moglo s njima raditi, nemoguće je danas imati život bez bankarskih usluga, a sve veći broj ljudi lišen je normalnog života jer im nemaju pristup. To nije samo problem Grčke i regije; tri milijuna Nizozemaca nisu u stanju biti klijenti klasičnih banaka, slično je u Njemačkoj... Najavili su kamate od najviše četiri posto pa je stoga pitanje na koji se način planira održati profitabilnost.

Plaće za normalan život

– Kamate moraju biti niske da bi mogle biti razvojne, a to ćemo osigurati na dva načina; jedan su puno niži troškovi poslovanja jer ćemo veliki broj procesa koji nisu bankarski odrađivati putem povezanih društva, članova i klijenata, u prostorima u vlasništvu članova. Mi to želimo dodatno unaprijediti i korištenjem vlastitog informatičkog sustava. I troškovi zaposlenika niži su jer ih je manje nego u drugim bankama, a tu je i ograničenje maksimalnog iznosa primanja; najbolje plaćenim, članovima uprave, plaća ne smije biti više od četiri puta veća od plaće najmanje plaćenog zaposlenika. A najmanje plaćenom moraju se osigurati troškovi za normalan život. Ne moraju biti plaćeni nisko, nego razmjerno. To je i dalje prilično dobra plaća i sprečava ekscese primanja u bankarskom sektoru koji postoje u cijelom svijetu. Drugi je razlog profitabilnosti što su krediti etičnih banaka mnogo sigurniji. Kroz veću uključenost i banke i zadruge u provođenje projekta dolazi se do toga da je manje rizičan. Prema statistikama, svega se jedan do dva posto kredita etičnih banaka ne uspije vratiti, a posljedično su manji gubici, niži troškovi rezervacija i bolja generalna financijska slika. Neće odobravati potrošačke kredite jer stvaraju isključivo dug, neproizvodni su i u njima etična banka ne sudjeluje. Etična će banka odobravati isključivo zadovoljavanje osnovnih životnih potreba poput kupnje nekretnine, opremanja stana, automobila... Neće poticati zaduživanje ni prikrivenim nenamjenskim kreditima, poput minusa po tekućem računu i kartica.

‘NEĆE BITI VELIKIH PLAĆA’ Najbolje plaćenima, članovima uprave, plaća ne smije biti nego četiri puta veća od plaće najmanje plaćenog zaposlenika