Zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika!
Dio građana koji odlaze raditi u inozemstvo ne odjavljuje se iz HZZO-a jer im je u Hrvatskoj liječenje jeftinije
U evidenciji HZZO-a približno je 200.000 osiguranika više nego stanovnika. Među njima su i oni koji rade u inozemstvu, a liječe se u Hrvatakoj jer im je jeftinije
Samo o građanima, koji su fiktivno prijavljeni u Hrvatskoj i onima koji su se iselili, ovisi hoće li koristiti hrvatsko zdravstvo
Prema demografskim procjenama, Hrvatska ima 4 milijuna stanovnika, no prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 30. travnja 2016., imamo čak 4,262.246 zdravstvenih osiguranika, a u ožujku smo ih imali i 4,3 milijuna! Kako je to moguće? Iz HZZO-a prvotno su nam odgovorili da je broj osiguranika veći od broja stanovnika jer se među osiguranike ubrajaju i stranci koji žive i rade u Hrvatskoj i njihove obitelji, zatim stranci umirovljenici te stranci s dozvolom privremenog i trajnog boravka koji sami uplaćuju do- prinose. No, prema podacima iz MUP-a, na dan 31. prosinca 2015. imali smo oko 37.000 takvih stranaca. Tko su onda preostalih više od 200.000 osiguranika koji ne žive u Hrvatskoj?
Dvostruko zdravstveno
Demografi drže da su to građani koji su se iselili ili rade na crno u inozemstvu, a nisu se odjavili, zatim fiktivno prijavljeni državljani Hrvatske koji žive u BiH i Srbiji te vlasnici nekretnina na obali koji nisu stanovnici Hrvatske. Po broju osiguranika većem od broja stanovnika prednjače Makarska, Vrgorac, Dubrovnik i Metković. Demograf prof. dr. Nenad Pokos, koji je za Večernji analizirao podatke iz travnja 2016. o broju osiguranika i podatke s popisa stanovništva iz 2011. kad smo imali 4,284.889 stanovnika, ističe da su 142 grada i općine u travnju imale više osiguranika nego stanovnika 2011., uglavnom u primorskim županijama. – Analiza pokazuje da se znatan dio gradova i općina s više zdravstvenih osiguranika od stanovni-
ka nalazi na obali ili otocima te se nameće zaključak da je riječ o vlasnicima apartmana i vikendica te članovima njihovih obitelji koji nisu stanovnici Hrvatske. Jedan dio tih osoba vjerojatno su stanovnici drugih članica EU, koji su uspjeli dobiti dvostruko zdravstveno osiguranje. To mogu biti hrvatski iseljenici u Njemačkoj, Austriji, ali i „autohtoni“stanovnici Slovenije, Njemačke, Austrije, Švicarske s nekretninama u Hrvatskoj. Dio ih vjerojatno živi i u BiH i Srbiji te su fiktivno prijavili prebivalište u Hrvatskoj da bi dobili zdravstveno osiguranje. U mnogim je gradovima i općinama broj osiguranika 2016. veći ili ne- znatno manji od broja stanovnika 2011. jer se mnogi koji se isele ne odjave u HZZO-u – kaže Pokos. Koliko građana koji nisu stalni stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je iseljenih samo formalno prijavljeno na HZZO-u, nemoguće je procijeniti. Iz HZZO nas uvjeravaju da osobe koje se zaposle u drugoj državi automatski gube zdravstveno osiguranje. No, mladić koji je živio u Irskoj ističe da prvih šest mjeseci nije bio zdravstveno osiguran u toj zemlji te se nije u Hrvatskoj odjavljivao s HZZO-a. Ili pak građani, o kojima je pisao Glas Slavonije, koji žive u Irskoj, a u Hrvatsku dolaze po lijekove jer su u Irskoj skupi.
Drugima plaćamo doprinose
Na jednom forumu pročitali smo da se žena koja se s mužem i djecom seli u Irsku raspituje kako da skupe lijekove za muža nabavlja u Hrvatskoj. Može se razumjeti revolt mladih koji se iseljavaju i ne odjavljuju, ali neshvatljivo je da država ne uskladi podatke o stvarnom broju stanovnika i osiguranika zbog građana koji plaćaju doprinose i za one koji ne žive u ovoj zemlji. Do tada za HZZO između njih nema razlike jer navode: “HZZO sve osigurane osobe tretira jednako i ne mijenja status osiguranicima ako nema odjavu ili prijavu poslodavca ili odjavu ili prijavu osigurane osobe”. Dodaju i da oni nisu nadležni za kontrolu kretanja građana. Znači da samo o građanima, koji su fiktivno prijavljeni u Hrvatskoj i onima koji su se iselili, ovisi hoće li koristiti hrvatsko zdravstvo. Iako bi građani koji se iseljavaju ili dulje od godinu dana borave u inozemstvu trebali odlazak prijaviti policiji, to u praksi ne funkcionira. Na pitanje koliko se građana odjavilo od 2011., iz MUP-a nismo dobili odgovor. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz svibnja, Hrvatska je 2015. imala 4,210.700 stanovnika. No, dr. Stjepan Šterc kaže da imamo oko 4 milijuna stanovnika jer smo od popisa stanovništva 2011. prirodnim padom izgubili do 70.000 ljudi, a procjenjuje da se od 2011. iselilo oko 150.000 ljudi. Drži da je broj osiguranika veći od broja stanovnika jer tri četvrtine tih osiguranika otpada na one koji su se iselili, a nisu se odjavili, a četvrtina na fiktivno prijavljene državljane Hrvatske. DZS pak procjenjuje broj stanovnika na temelju razlike broja rođenih i umrlih i broja doseljenih i odseljenih, ali onih koji su se odjavili. Stoga i demograf prof. dr. Anđelko Akrap ističe: – S punom odgovornošću kažem da podaci DZS-a o broju iseljenih nisu relevantni jer, kad se usporede s podacima europskih zemalja, koje imaju registriran broj useljenika iz Hrvatske, vidi se da te brojke ne štimaju s našima jer se većina iseljenih ne odjavljuje iz Hrvatske. Usto velik broj naših građana, primjerice, radi ilegalno u Njemačkoj i nisu obuhvaćeni ni njemačkom statistikom – zaključuje prof. Akrap.
‘FIKTIVNI STANOVNICI’ Tri četvrtine otpada na one koji su se iselili, a jedna četvrtina na fiktivno prijavljene državljane Hrvatske DR. STJEPAN ŠTERC demograf Iz HZZO-a uvjeravaju da osobe koje se zaposle u drugoj državi odmah gube osiguranje