Bez domaćih vina nema povezivanja zelene i plave RH
Ugostitelji i dalje preferiraju najjeftinija vina, a to je često na štetu kvalitete, upozorava Franjo Francem iz Hrvatskog sommelier kluba Darko Bičak/PD Hrvatska ima kvalitetna vina, no naši su vinari nedovoljno povezani i premalo ulažu u marketing kojim bi njihova vina stekla poziciju na tržištu, upozorio je ministar poljoprivrede Davor Romić na otvaranju 48. izložbe vina kontinentalne Hrvatske koja se pod medijskim pokroviteljstvom Styrije proteklog vikenda održala u Svetom Ivanu Zelini. Ministrove riječi potvrdili su i agronomski stručnjaci na panel-raspravi “Trendovi i perspek- tive razvoja vinarstva i vinogradarstva” koju je u sklopu izložbe organizirao Poslovni dnevnik.
Kraljevina na cijeni
Darko Preiner, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kazao je da u svijetu danas postoji više od 10.000 raznih sorti vinove loze, ali je na 50% ukupnih površina vinograda zastupljeno njih svega 15. Najpopularnije sorte su cabernet sauvignon i merlot koje se uzgajaju na više od pola milijuna hektara. U Hrvatskoj pak imamo 130 autohtonih sorti, od kojih je 37 u ozbiljnijoj upotrebi i na 37% vinograda. Najviše, 1685 ha, otpada na sortu plavac mali, objašnjava Preiner. No iako je primjetan trend jačanja sorti crnog vina, u nas je još uvijek najviše zastupljena graševi- na koja se uzgaja na 22% od 21.000 ha ukupnih površina. Zbog toga je jasno da danas ne možemo konkurirati količinama velikih igrača poput Italije, Španjolske, Francuske i prekooceanskih igrača te da se moramo koncentrirati na kvalitetu. Ivana Vladimira Petric iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo istaknula je važnost autohtone sorte kraljevina koja je u RH zastupljena sa svega 1,4% ukupnog udjela, no zato je u regiji Prigorje-bilogora zastupljena sa solidnih 14% i oko milijun trsova. – Kraljevinom se ozbiljnije bave 53 vinara, a njihova proizvodnja čini oko 0,5% nacionalne proizvodnje vina – ističe Petric. Kad je počela sadnja “popularnijih” sorti i njezino iskorjenjivanje, obitelj Puhelek-Purek jedna je od najzaslužnijih da sorta nije izumrla, a 1999. godine o njoj se brine i udruga Kraljevna Zelina. Zbog malog udjela alkohola idealna je kao baza za pjenušava vina koja postižu puno veću cijenu.
Ugostitelji vole jeftino
Jasminka Šaško iz HGK upozorava na nužnost većeg povezivanja vinara s ugostiteljstvom, posebice s turizmom. No u ugostiteljstvu se traže najjeftinija vina nauštrb kvalitete, upozorio je Franjo Francem iz Hrvatskog sommelier kluba, ističući da nam treba jača poveznica “zelene i plave Hrvatske” koja bi uključivala i brendiranje kvalitetnih domaćih vina. Na 48. izložbi vina kontinentalne Hrvatske stručna komisija na čelu s doajenkom vinarstva, prof. Stankom Herjavec, ocijenila je 313 uzoraka. Veliku zlatnu medalju dobila su tri vina s više od 91 bodom, a zlatnu medalju njih 88. Srebrnu je dobilo 141 vino, a brončanu 60. Zlatom ovjenčana vina konkurirala su i za tradicionalne nagrade svetoivanjske vinske manifestacije u 13 kategorija.