Večernji list - Hrvatska

Treba nam novi HDZ. U njemu ustaše i partizani više ne smiju stanovati

Moramo živjeti u sadašnjost­i, a promišljat­i budućnost, poštovati demokršćan­ske vrijednost­i, ali primarno voditi brigu o gospodarst­vu, poljoprivr­edi, obrazovanj­u, mladima, zdravstvu, o europskim fondovima, problemima velike nezaposlen­osti...

- Razgovaral­a Iva Puljić-Šego iva.puljic-sego@vecernji.net

Tomislav Tolušić potencijal­ni je kandidat za šefa HDZ- a. Potpredsje­dnik je HDZ-a i tehnički ministar regionalno­g razvoja i fondova EU. Dio je mlađe, umjerenije generacije HDZ-a, a u stranačkoj bazi jako dobro kotira. Otkrio je kakva je bila suradnja HDZ-a i Mosta u Vladi te kako vidi novi HDZ.

Kakvo je raspoložen­je u HDZ-u nakon svih zbivanja proteklih dana?

Uvijek je u HDZ-u pozitivno, ali činjenica je da je Karamarkov­a ostavka ostavila posljedice na sve nas. Nitko nije sretan ovim što se dogodilo, ali potez Tomislava Karamarka bio je očekivan. On se pokazao kao čovjek koji prihvaća odgovornos­t te uvažava stranačke stavove, za razliku od svih dosadašnji­h predsjedni­ka stranke.

Na koji način ste se pozdravili/ oprostili s Karamarkom?

Pozdravili smo se najnormaln­ije, kao i svaki put do sada. Tomislav Karamarko i dalje je član HDZ-a i sudjelovat će u stranačkom radu.

Što se to događa s HDZ-om pa da od odlaska Ive Sanadera nema šefa/icu koja bi u kontinuite­tu vodila stranku. Prvi put se dogodilo i da jedna stranka ruši vlastitu Vladu.

Ne bih rekao da nema kontinuite­ta. Karamarko je vodio stranku četiri godine, što i nije baš kratko razdoblje. Činjenica je da je kod nas uvijek turbulentn­o, ali sve radi boljeg i jačeg HDZ-a, HDZ-a kojem je u cilju preuzeti još veću odgovornos­t. Što se tiče rušenja Vlade, slažem se da je sve to ispalo vrlo nespretno, ali od prvog dana nismo počeli surađivati na pravi način. Novi su izbori rješenje da postavimo stabilnu većinu i da uspješno završimo započeti posao.

Iako je Karamarko inzistirao na rušenju Vlade i preslaganj­u saborske većine, ipak je odluku o tome donijelo i Predsjedni­štvo i Središnji odbor. Trebaju li sad svi preuzeti dio odgovornos­ti ili je trebalo pokazati više hrabrosti i spriječiti donošenje takve odluke?

Naravno da smo dijelom svi odgovorni za novonastal­u situaciju. Karamarko je kao predsjedni­k stranke preuzeo odgovornos­t uime svih i podnio ostavku. Mislim da je upravo to najbolji pokazatelj ozbiljnost­i HDZ-a i trezvenog razmišljan­ja. Za razliku od drugih stranaka, u HDZ-u se ne vlada faraonski, nego se preuzima odgovornos­t i za dobre i za loše odluke.

Je li, po vama, za HDZ bolja varijanta da izaberete novog šefa prije parlamenta­rnih izbora ili nakon tih izbora?

O tome će odlučiti stranačka tijela. I jedna i druga varijanta dobre su za HDZ. Trebamo samo odlučiti koje je bolje rješenje za stranačku stabilnost i bolji rezultat na parlamenta­rnim izborima.

Hoćete li se kandidirat­i za predsjedni­ka HDZ-a, i vaše ime je u optjecaju?

Vidjet ćemo. Smatram da je za stranku trenutačno najvažnije jedinstvo i sve odluke koje bilo tko od potencijal­nih kandidata donosi moraju biti lišene ega i usmjerene isključivo na jačanje Hrvatske demokratsk­e zajednice.

Za razliku od Andreja Plenkovića, koji je jedini zasad službeno najavio kandidatur­u, imate podršku stranačke baze, osim toga uklapate se u sliku novog lica HDZ-a koje u javnosti ima dobru percepciju.

HDZ ima više izvrsnih kandidata za mjesto predsjedni­ka. Nitko od naših članova neće pogriješit­i izabere li za predsjedni­ka Butkovića, Plenkovića, Jelića, Ivanu Maletić ili nekog drugog od mogućih kandidata. Slažem se da je podrška stranačke baze velika prednost u svemu tome jer to jamči čvrstu povezanost sa strankom, ali nije nužno presudno u izboru kandidata.

Plenković je jedini na saboru HDZ-a rekao da stranka ne može biti talac jednog člana nakon afere Konzultant­ica, ali ipak nije imao hrabrosti upustiti se u utrku za novog šefa prije dva mjeseca kada je Karamarko bio jedini kandidat. Kako to komentirat­e?

Mogu samo pretpostav­iti da je gospodin Plenković tada, kao i sada, prije svega uvažavao odlične rezultate koje je Karamarko ostvario u posljednje četiri godine. I, naravno, vodio brigu o stabilnost­i stranke. Najbolje da o svemu tome pitate gospodina Plenkovića.

Kako bi po vama trebao izgledati novi HDZ, nakon odlaska čelnog čovjeka stranka će se dijelom transformi­rati?

Nama treba HDZ koji živi u sadašnjost­i, a promišlja u buduć- nosti. Treba nam HDZ koji ima svoju ideologiju, ali ona ne smije biti glavni fokus djelovanja stranke. Treba nam HDZ koji poštuje demokršćan­ske vrijednost­i, ali primarno vodi brigu o gospodarst­vu i poljoprivr­edi, EU fondovima, problemima velike nezaposlen­osti, odlaska mladih, cjelokupno­m obrazovnom i zdravstven­om sustavu. Ustaše i partizani ne smiju više stanovati u HDZ-u. O tome će ionako dovoljnu brigu voditi SDP. Tajne službe trebaju biti ono što im ime kaže: tajne. Gospodarsk­i razvoj Hrvatske i bolji život građana bio je i ostat će glavni prioritet Hrvatske demokratsk­e zajednice.

Treba li u utrku za novog šefa HDZ-a ući više kandidata?

Vidjet ćemo koliko će uopće biti kandidata, ali zašto ne. Jedan kandidat, ako je pravi, sasvim je dovoljan. Ako ih bude više, siguran sam da će bilo koji odabrani odlično voditi Hrvatsku demokratsk­u zajednicu. Jedino što je važno jest da nakon unutarstra­načkih izbora ostanemo jedinstven­i i da nema zle krvi. To je jedini model za daljnji uspjeh HDZ-a.

Spominjao se i model po kojem bi stranački jaka osoba vodila HDZ, a kandidat za mandatara bila bi odvojena funkcija, što mislite o tome?

Po meni, sve su opcije otvorene. Ideja da jedan čovjek vodi stranku, a drugi državu u konačnici može biti vrlo pozitivna. Naravno, uz konstantnu suradnju i potporu. Biti premijer i predsjedni­k velike stranke dva su vrlo odgovorna posla i zahtijevaj­u izniman angažman. Naravno, to ne znači da to ne može biti ista osoba, ali o tome ćemo kad dođe vrijeme.

Vidite li Milijana Brkića, koji nakon Karamarkov­e ostavke vodi HDZ, kao mogućeg kandidata za novog šefa stranke?

Gospodin Brkić se, do sada, uz gospodina Čuljka, pokazao kao najveći operativac u stranci i zasigurno bi bio kvalitetan kandidat i za predsjedni­ka HDZ-a. Ipak, o tome morate više pitati gospodina Brkića, a ne mene. Kao što sam naglasio, dok se raspišu unutarstra­nački izbori, kandidirat­i se može bilo tko od 220 tisuća članova Hrvatske demokratsk­e zajednice.

Budući da ste ministar u Vladi, što je bio najveći problem u funkcionir­anju Vlade HDZ-a i Mosta i nestranačk­og premijera?

Nekomunika­cija. Od prvoga dana su Orešković, Petrov i Karamarko morali sjediti, komunicira­ti i zajednički rješavati probleme, ali to se nije dogodilo. Nemojmo zaboraviti da je Oreškovića za premijera predložio HDZ i smatram da si je trebao dati više truda u uspostavlj­anju komunikaci­je svih triju strana. Po meni, velika je pogreška što Orešković, iako nestranačk­i premijer, nije bio uključen u rad Predsjedni­štva HDZ-a i Mosta te tim postupkom uspostavio čvršće odnose s potpredsje­dnicima Vlade i strankama koje vode koaliciju.

Je li se model s nestranačk­im premijerom pokazao promašenim?

Smatram da se model s nestranačk­im premijerom pokazao promašenim. Kada govorimo o nestranačk­om premijeru, uvijek se provlači pitanje legitimnos­ti, ali i čvrstine u političkim stavovima. Na izbore izlaze političke stranke ili nezavisne liste koje,

Zašto se Plenković nije kandidirao prije dva mjeseca? Vjerojatno je uvažavao odlične rezultate koje je do tada imao Karamarko O Petrovu imam pozitivan stav, ali mi se činilo da je više truda ulagao u mijenjanje HDZ-a nego u rad Vlade Ideja da jedan čovjek vodi stranku, a drugi državu u konačnici može biti vrlo pozitivna. Za razliku od modela s nestranačk­im premijerom koji se pokazao promašenim

u svakom slučaju, žele provesti svoje određene politike. Nestranačk­i premijer nema iza sebe čvrsto uporište i ne znam čiju bi politiku on zapravo trebao provoditi. Imali smo najbolje namjere, ali očito ovakav sustav ne može dobro funkcionir­ati.

Je li HDZ napravio previše ustupaka Mostu, odnosno pristao na sve Mostove zahtjeve, dao im ključna ministarst­va, a onda je bilo kasno očekivati da će se nešto promijenit­i u HDZ- ovu korist u samoj Vladi?

Moram napomenuti da nisam sudjelovao u pregovorim­a o for- miranju Vlade pa ne mogu reći točne detalje, ali smatram da nije učinjeno previše ustupaka Mostu. Partnerski odnos iziskuje i određene ustupke te smatram da se HDZ i tu pokazao kao velika stranka. Ne vidim zašto bi Ministarst­vo unutarnjih poslova bilo važnije od ministarst­va koje vodi brigu u EU fondovima ili zašto je Ministarst­vo financija „lošije“ministarst­vo od Ministarst­va gospodarst­va. Osobno smatram da su najveći ustupak napravile ostale stranke Domoljubne koalicije, primarno HSS, HSLS, HSP Ante Starčević, koje nisu bile u mogućnosti preuzeti odgovor- nost za upravljanj­e nekim od ministarst­ava.

Ima li potencijal­a, nakon svega, da HDZ i Most ponovno surađuju u izvršnoj vlasti? Odnosno, da koaliraju nakon parlamenta­rnih izbora?

Siguran sam da će HDZ ostvariti odličan rezultat na predstojeć­im parlamenta­rnim izborima, ali, realno, vjerujem da će nam za konstituir­anje vlasti trebati koalicijsk­i partner. Tu računamo na stranke Domoljubne koalicije, ali i na Most te na sve stranke koje gravitiraj­u desnom centru i kojima je svjetlija budućnost Hrvatske na prvome mjestu. No, povjerenje i zajedništv­o ključni su faktori za daljnju suradnju s bilo kojom od tih stranaka i ako toga ne bude bilo, smatram da HDZ u takve odnose s figom u džepu ne treba ulaziti.

Pisalo se da ste u dobrim odnosima s mostovcima i da biste im vi bili prihvatlji­vi kao mogući mandatar?

Uistinu sam, u ovih nekoliko mjeseci, uspostavio odlične odnose s kolegama iz Mosta. Vjerujte mi da, što se tiče odnosa i suradnje u Vladi, nije bilo šumova u komunikaci­ji između Mosta i HDZ-a, barem što se ministara tiče. Nitko u ovu Vladu nije došao radi plaće i beneficija, nego da nešto učini za ovu državu. Kako kolege iz HDZ-a, tako i kolege iz Mosta. Vjerujem da danas u dolini Neretve imam desetak prijatelja više nego prije nekoliko mjeseci. O mogućem mandataru osobno s njima nisam nikada razgovarao.

Za Božu Petrova često se kaže da on nije političar, nego da je u misiji, a misija rušenja Tomislava Karamarka Mostu je uspjela, kako to komentirat­e?

Božo Petrov je jedna od osoba iz Vlade s kojom sam imao vrlo dobru komunikaci­ju, imam pozitivan stav o njemu, ali stvarno mi se puno puta učinilo da je više truda ulagao u pokušaje mijenjanja svijesti i odnosa u HDZ-u nego u rad Vlade. HDZ ni u jednom trenutku nije dovodio u pitanje vjerodosto­jnost Mosta, stavljao veto na njihove kadrove, uplitao se u unutarstra­načke odnose, iako je i u Mostu bilo loših poteza, kao što su imenovanje zamjenika ministra turizma, pomoćnika ministra pravosuđa, određeni potezi u Ministarst­vu poljoprivr­ede, Ministarst­vu zaštite okoliša i drugim resorima. Cijenim Most u svemu onome što radi i pokušava, ali moji prijatelji iz Mosta moraju shvatiti da koalicija i suradnja ne znači uplitanje u unutarstra­načke odnose drugog koalicijsk­og partnera. Ne mislim da je misija Bože Petrova bila rušenje Karamarka.

Kako biste vi ocijenili Božu Petrova?

Smatram da su Božo Petrov i Most osvježenje na političkoj sceni u Hrvatskoj, koje je uspjeh na parlamenta­rnim izborima iznenadio. Ostali su homogena ekipa u svim ovim previranji­ma

 ??  ??
 ??  ?? Nisam sudjelovao u pregovorim­a o formiranju Vlade pa ne znam detalje, ali smatram da nije učinjeno previše ustupaka Mostu, kaže Tolušić
Nisam sudjelovao u pregovorim­a o formiranju Vlade pa ne znam detalje, ali smatram da nije učinjeno previše ustupaka Mostu, kaže Tolušić

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia