Bolest krastavaca, dinja i lubenica – plamenjača
Krastavce uvijek sadite uz mreže koje kulturi omogućuju penjanje i smanjuju zadržavanje vlage među listovima i plodovima Krastavci, dinje i lubenice popularan su izbor ljetnih salata i slastica, a također i rado viđeni usjev naših kućnih vrtova. Uzgajaju se već tisućama godina, a potječu iz središnje i tropske Afrike. Zbog velikog sadržaja vode 87-98 % i ostalih dobrih hranjivih vrijednosti vrlo su cijenjena i osvježavajuća hrana. Krastavci i lubenice imaju mali sadržaj šećera , dok je u dinjama sadržaj šećera uvijek veći. U plantažnim nasadima krastavci se uvijek sade uz mreže. I u kućnim vrtovima preporučljivo ih je saditi uz mreže (koje omogućuju kulturi da se penje) jer na taj način beremo čišće plodove i manje su podložni bolestima zbog manjeg zadržavanja vlage među listovima. Krastavci, dinje i lubenice podložni su istim bolestima, a u godinama s puno kiše i vlage te velikim razlike u temperaturama zraka jačina zaraze biljnim bolestima može biti znatno intenzivnija. S obzirom na to da su i ove godine zbog povoljnih uvjeta najučestalije zaraze plamenjačom i pepelnicom, obje ćemo bolesti i preporuke zaštite opisati zasebno u ovom i sljedećem broju priloga Vrt. Plamenjača (Pseudoperonospora cubensis) krastavaca, dinja i lubenica javlja se najčešće prije formiranja prvih plodova. Razvoju bolesti pogoduju noćne temperature oko 15°C i dnevne oko 25°C. Pojavljuju se pjege na listovima koje su u početku okrugle, svijetlo zelene, a kasnije smećkasto-žute boje. Zaraženi dio lista se suši. Zbog zaraze broj zdravih listova je manji, te plodovi ostaju mali i deformirani. Zaštitu od plamenjače na krastavcima,dinjama i lubenicama treba provoditi pravodobno, najbolje prije pojave bolesti (preventivno). Prvu zaštitu najbolje je obaviti prije početka cvatnje pripravkom NEORAM WG u dozi 25 – 30 g u 10 litara vode, te održavati razmake prskanja 7 do 10 dana, a kasnije preporučujemo primijeniti fungicid EQUATION PRO u količini 4 –6 g u 10 litara vode. NEORAM WG je suvremeni bakreni proizvod u obliku granula. Doza mu je znatno smanjena (čak do 40%) u odnosu na starije pripravke na bazi bakrenog oksiklorida, a svojstva su mu značajno poboljšana te ima dozvolu za primjenu i u ekološkoj proizvodnji. Za suzbijanje biljnih bolesti na krastavcima, dinjama, tikvama i tikvicama primjenjuje se koncentraciji 0,25-0,35 % (2530 g/10 l vode) kada nastupe povoljni uvjeti za razvoj bolesti. EQUATION PRO je kombinirani lokalno-sistemični fungicid, kombinacija famoksadona i cimoksanila, koji se međusobno nadopunjuju u djelovanju. Famoksadon djeluje preventivno tako da sprječava formiranje i klijanje zoospora, djelomično prodire u kutikulu listova, te se ne ispire kišom. Cimoksanil posjeduje kurativna svojstva, brzo prodire u biljku i ravnomjerno se raspoređuje po svim tretiranim biljnim dijelovima, zaustavlja infekciju i njeno daljnje širenje u biljci. Jedan je od rijetkih pripravaka koji, osim plamenjače uspješno suzbija i koncentričnu pjegavost (Alternaria spp.). Proizvode Fantic M i Equation Pro potražite u poljoapoteci HORTIKULTURA, Pro-Tehna d.o.o., Maksimirska 64 u Zagrebu. Nataša Mužević dipl.ing.agr. AgroChem Maks d.o.o
ma nego i o političkoj situaciji, turizmu, kulturi, povijesti... Cjelokupna slika naše zemlje počela se mijenjati, a boje našeg novog imidža počele su prekrivati crno-bijelu ratnu sliku. To je dalo ključni poticaj promjeni percepcije o Hrvatskoj u globalnoj javnosti. Više nismo bili poznati samo po ratu, već eto i po sportu. Naime, sportski događaji, kako piše profesor John Nauright sa sveučilišta Brighton, osim što pružaju upečatljive slike zahvaljujući natjecateljskom duhu i dramatičnoj prirodi, također stvaraju i emocionalne veze između gledatelja diljem svijeta i država sudionica. S druge strane, biti domaćin važnog sportskog događaja pitanje je prestiža, ali i zarade, jer im omogućava veliku medijsku pozornost i promociju diljem svijeta te milijune posjetitelja. Tu su i dodatne ekonomske i promotivne koristi, koje pak ovise isključivo o sposobnosti zemlje domaćina, jer dobivanje domaćinstva tek je preduvjet koji treba kreativno iskoristiti. Države profitiraju ako organizatori uspješno organiziraju sportsku manifestaciju i kvalitetno je iskoriste kako bi se predstavili svijetu i privukli turiste te ponude atraktivne proizvode, usluge i sadržaje posjetiteljima, a infrastrukturu iskoriste za dodatni razvoj. Primjerice, Južna Koreja kao domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva 2002. (zajedno s Japanom) jasno je zacrtala cilj – neutralizirati stereotipe te se predstaviti kao moderna i razvijena država, kao što je uspjelo Japanu nakon Olimpijskih igara 1964. Istraživanja govore da je prije prvenstva smatrana „malom i siromašnom državom“te “beznačajnom, mirnom i slabom“nacijom.
Pametni Korejci
Nakon Svjetskog nogometnog prvenstva turisti su otkrili Južnu Koreju kao atraktivnu turističku destinaciju, koja nudi raznovrsnu i jedinstvenu turističku ponudu, a investitori kao kvalitetnog partnera. Posebno im je bilo važno „naučiti“svijet da ih razlikuje od Sjeverne Koreje, nakon što im je SAD susjede uvrstio među tzv. osovinu zla. A prema procjeni Samsung Economic Research Institutea, zahvaljujući pobjedama Južne Koreje nad jakim europskim reprezentacijama čak je i njezinim proizvodima porasla vrijednost. Koreja je pametno iskoristila i domaćinstvo Olimpijskih igara u Seulu 1988. Znanstvenici Nebenzahl i Jaffe dokazali su da je nakon tog doga- đaja počelo stvaranje pozitivnog stava potrošača elektronike u svijetu prema robi proizvedenoj u Južnoj Koreji. Strategija Sydneya kao domaćina Olimpijskih igara 2000. bila je usmjerena na podizanje razine svijesti u svjetskoj javnosti o gradu i općenito Australiji kao živopisnoj turističkoj destinaciji. Nakon sjajnog domaćinstva i prezentacije svijetu ne silaze s ljestvica najpopularnijih gradova na svijetu. Cilj pekinške strategije bio je putem spektakla predstaviti se svijetu u novom svjetlu i poboljšati imidž Kine pozicionirajući je kao modernu silu bogate tradicije. Stoga je organiziranje najvećih međunarodnih sportskih događaja u proteklih dvadesetak godina postalo jednom od najatraktivnijih strategija za upravljanje destinacijama kao brendovima i za njihovo predstavljanje milijunskoj publici diljem svijeta. To smo vidjeli i na primjeru Londona, koji je domaćinstvo Olimpijskih igara uvrstio među strateške projekte za dodatno jačanje imidža Velike Britanije, privlačenje turista i investicija. Francuska od svog domaćinstva očekuje rekordnu zaradu od 1,2 milijarde eura. Procjenjuje se da će do kraja EP-a u Francusku ući više od milijun i pol turista iz cijele Europe i svijeta, iako se zemlja domaćin susreće s valom nezadovoljstva, prosvjeda i sigurnosnih propusta. Kolika će zarada biti u brazilskom Riju u kolovozu, kad se ondje održavaju Ljetne olimpijske igre, tek ćemo vidjeti, zbog mnogobrojnih problema u organizaciji i stanja u državi. Naime, ulaganje u domaćinstvo velikog sportskog događanja bez prikladnog dugoročnog plana iskorištavanja tog događaja i njegove infrastrukture za razvoj i imidž može biti i promašaj, kao što se nama dogodilo sa sportskim dvoranama za Svjetsko rukometno prvenstvo. Ususret nam dolaze Europske sveučilišne igre, kad će u Zagrebu i Rijeci boraviti više od pet tisuća mladih sportaša, pa imamo priliku pokazati se kao dobar i mudar domaćin. S druge strane, u rukama imamo dovoljno aduta da se svijetu predstavimo kao talentirana i uspješna europska sportska zvijezda. Jasno, ako na tom putu neutraliziramo sve one koji nam ruše imidž u svijetu ali i one, koji nam srozavaju vjeru u vlastitu državu. A zahvaljujući aktualnoj nogometnoj euforiji u domovini ovogodišnji dan državnosti konačno je okićen barjacima, kako bi i inače trebalo biti za svaki nacionalni praznik.
Sportski događaji, kako piše John Nauright, osim upečatljivih slika koje nastaju zahvaljujući dramatičnoj prirodi i natjecanju, također stvaraju i emocionalne veze između gledatelja diljem svijeta i država sudionica