Arbitraža sa Slovencima mora dalje
Priznali da je Slovenija kompromitirala razgraničenje u Savudrijskoj vali, no ne toliko da se postupak ne nastavi. Hrvatska ne priznaje novu odluku
Arbitražno vijeće ponovno će pregledati postupak, pozvati stranke da ponove argumente te donijeti odluku o granici između dviju država Slovenija je povrijedila Sporazum o arbitraži oko određivanja granice, no postupak na Stalnom arbitražnom sudu u Haagu nastavit će se i sud će donijeti odluku o liniji razgraničenja između Hrvatske i Slovenije. Zaključio je to Arbitražni sud u Haagu, a Večernji doznao detalje jučer rano poslijepodne. Sudu je za tu odluku trebalo godinu dana – upravo je toliko prošlo otkako je Večernji list objavio informacije, potkrijepljene transkriptima i snimkama razgovora slovenske predstavnice na Sudu Simone Drenik i suca iz “slovenske” kvote Jerneja Sekoleca, a koje su pokazale cijeli dijapazon nečasnih, ali i kriminalnih radnji u postupku: slovenska agentica instruira suca kako da utječe na predsjednika suda, Francuza Gilberta Guillaumea, spominju se privatne večere, iznose se detalji sudačkih odluka pa i oni da je Guillaume već odlučio kako će “Slovenija na moru dobiti što želi”, odnosno 2/3 Savudrijske vale, čuje se kako Sekolec naručuje dokumente od Simone Drenik koje bi podmetnuo kao svoje...
Potres za pravo
No unatoč svemu, arbitri su zaključili kako Arbitražni sporazum nije povrijeđen u tolikoj mjeri da bi to onemogućilo ostvarenje njegova predmeta i svrhe te nastavak postupka, kaže se u odluci. Također, zaključili su kako nitko u postupku nije dovodio u pitanje nepristranost i neovisnost ostalih sudaca te da mogu nastaviti postupak, kaže se u odluci. Dubiozna je to tvrdnja budući su se Sekolec i Drenik dogovarali kako utjecati na ostale suce i u privatnim druženjima. Sekolec je tražio od S. Drenik da mu pripremi dokumente koje bi “ubacio” kao svoje, no suci su, kažu, pregledali što je Sekolec ubacivao i zaključili da to nije moglo utjecati na postupak. Objava i skandal koji je uslijedio nakon otkrića protresao je međunarodno pravo: nekoliko dana kasnije, jedan od sudaca Arbitražnog suda koji nije uključen u slučaj rekao nam je kako sa zanimanjem prati događaje i da će sigurno napisati knjigu. Skandal je postao tema stručnih simpozija, a Oxford University Press svrstao ga je u deset najvažnijih događaja u međunarodnom pravu u 2015. i jedino njega nazvao skandalom. Konkurencija je bila jaka – bili su tu događaji poput primanja Palestine u Međunarodni kazneni sud, imigrantske krize i utjecaja na humanitarno pravo, usvajanja Sporazuma o klimatskim promjenama u Parizu i pregovora o trgovinskom sporazumu. No sam Arbitražni sud skandal je ignorirao, kao i službene podneske Hrvatske, a nezainteresirani su ostali i kad je Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku o istupanju iz postupka i iz Sporazuma. Tek su se u ožujku ove godine odlučili posvetiti meritumu i proučili detalje. No zar je itko i mogao očekivati drukčiju odluku – da se, primjerice, raspuste pod teretom kompromitacije postupka, ali i profesionalne kompromitacije i gubitka povjerenja – kad su od- mah nakon izbijanja skandala u srpnju 2015. jasno rekli da, bez obzira na sve, nastavljaju s radom te da će donijeti odluku koja će biti obvezujuća. Arbitražni sud pretrpio je niz promjena od otkrivanja skandala – slovenski sudac Sekolec je odstupio, da bi na njegovo mjesto bio imenovan ni manje ni više nego predsjednik Međunarodnog suda Ronny Abraham, koji je trebao vratiti povjerenje u sud, no i Abraham je ubrzo odustao. Odstupio je i hrvatski arbitar Budislav Vukas. Nakon dulje potrage, a govorilo se da se nitko ne želi petljati u taj postupak, predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillaume na njihova je mjesta imenovao Norvežanina Rolfa Einara Fifea i Švicarca Nicolasa Michela. Od originalnog vijeća ostali su Nijemac Bruno Simma te Britanac Vaughan Low.
Učinak na etiku
Arbitražno vijeće u novom će sastavu nanovo pregledati i pisani dio postupka i usmeni dio rasprave, i to bez stranaka, kaže se u jučerašnjoj odluci. Nakon toga će, bude li potrebe, pozvati stranke da nekom procesnom radnjom, možda čak i usmenom raspravom, ako žele, mogu ponoviti najvažnije činjenice i argumente. Potom će Sud donijeti odluku o granici između dvije države, kažu. Nigdje se ne spominje kako bi ta odluka mogla biti provedena jer je Hrvatska ne priznaje. U odluci se Arbitražni sud proglasio nadležnim i za utvrđivanje može li Hrvatska prekinuti postupak ili ne. Hrvatska je, naime, ustvrdila da je za to mjerodavan postupak po Bečkoj konvenciji, koji je i pokrenula. Također, Sud je ustvrdio kako su oni nadležni i za utvrđivanje je li došlo do kompromitiranja postupka. Teško je bilo i očekivati da bi zaključili drukčije i sami sebi priznali poraz. Hrvatska jest izašla iz postupka i za nju formalno on nema pravnog učinka. No učinka ima na međunarodno pravo i na gubitak povjerenja u etičnost, nepristranost i profesionalizam jednog međunarodnog suda. A to je problem koji se tiče svih država svijeta.
Ne spominje se kako bi odluka o granici mogla biti provedena kad je Hrvatska ne priznaje Teško je bilo očekivati da bi Arbitražni sud zaključio drukčije i sam sebi priznao poraz