Juncker požuruje Hrvatsku da uvede euro
Postoji širok krug političara oko predsjednika Europske komisije koji žele da euro prihvate sve članice EU, i to po bržoj proceduri i uz omekšan maastrichtski kriterij
Ulazak u eurozonu mogao bi prouzročiti pad konkuretnosti gospodarstava koja su manje razvijena od starih članica Marina Šunjerga U Europi može postojati samo jedna valuta, a to je euro, uzviknuo je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung, i time pokrenuo lavinu pitanja. Hoćemo li preko noći uvesti euro? Hoće li život u Hrvatskoj postati skuplji, a kredit manje neizvjestan? Hoće li se nakon izjave tog političara zapravo išta dogoditi? Odgovoriti možemo tek da, bez obzira na požurnice iz Bruxellesa, novčanice eura tiskane u Hrvatskoj nećemo vidjeti još najmanje tri godine, a nemali broj ekonomista tvrdi da je zadržavanje kune još neko vrijeme i bolje rješenje za našu ekonomiju.
Moguće skraćivanje postupka
Da Juncker nije predstavio samo svoju ideju na nesmotren način, nego da postoji širok krug političara oko njega koji žele da se Europska unija potvrdi kroz monetarnu uniju uz bržu proceduru, potvrdili su nam izvori bliski monetarnim vlastima. Međutim, istodobno je prisutan i veći broj protivnika ideje brze adoptacije eura kao valute u zemljama koje nisu na istom stupnju razvoja. Ako dođe do kompromisa između dvije struje, proces bi se mogao ubrzati, ali uvjeti uvođenja eura neće nestati. – HNB drži da bi uvođenje eura za Hrvatsku bilo dobro jer smo visoko eurizirana zemlja u kojoj se i zadužuje i štedi u eurima. Ipak, glavni izazov Hrvatske visok je udio javnog duga u BDP-u. Da bismo pristupili procesu uvođenja eura, morat ćemo znatno ubrzati smanjenje javnog duga – objasnio nam je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, koji je već puno puta isticao da podržava ulazak Hrvatske u eurozonu. Jedan od uvjeta uvođenja eura je i zadržavanje udjela javnog duga u BDP-u na 60 posto, a to je uvjet koji gotovo nitko u eurozoni ne ispunjava. Pravila bi se mogla omekšati pa bi već smanjenje duga bio dovoljan uvjet za uvođenje eura, a to za Hrvatsku, koja je dogurala do 90 posto udjela javnog duga u BDP-u, znači da mora smanjivati udjel duga za 1,3 posto godišnje. To je oko 3,9 milijardi kuna koje bi trebalo ili uštedjeti ili zaraditi rastom ekonomije. Nakon ulaska u proces uvođenja europske valute obvezni smo fiksirati tečaj kune u odnosu na euro na dvije godine, ali i taj bi se period mogao skratiti, iako se o tome još ne vode konkretni razgovori. Relativno je sigurno da bi se u slučaju pristupanja eurozoni tečaj kune u odnosu na euro fiksirao na razini prosjeka iz posljednje dvije godine, odnosno oko 7,6 kuna za euro pa kuna neće izgubiti na vrijednosti. Uvođenjem eura neće značajnije profitirati ni građani zaduženi u kuni ni štediše koji štede u eurima. Neće biti ni značajnog povećanja cijena jer iskustvo članica eurozone pokazuje da su cijene skočile za beznačajnih 0,2 do 0,3 posto. Ako se kriteriji pojednostave, a procedura smanji, euro bi kao valutu i u Hrvatskoj mogli imati za najviše pet godina, ali pritom treba promisliti treba li nam zaista europska valuta i hoće li domaće gospodarstvo od nje profitirati. Makroekonomist Željko Lovrinčević izuzetno je skeptičan prema uvođenju eura uz olakšanje uvjeta. Dapače, zalaže se za pooštravanje kriterija iz Maastrichta kako bi se natjeralo potencijalne kandidatkinje na prilagodbu prije njegova uvođenja.
Nove točke žarišta
Izračuni pokazuju da su cijene nakon uvođenja eura porasle beznačajno, samo 0,2-0,3 posto
– Ekonomska logika i praksa pokazala je da se zemlje koje su na različitim stupnjevima razvijenosti teško nose s jedinstvenom valutom. Iza odluke o požurivanju širenja eurozone stoji politička logika vođena strahom od razilaženja Europe – komentirao je Lovrinčević, koji drži da bi uvođenje eura u ostatak EU stvorilo nove točke kriznih žarišta, odnosno višestruke mini Grčke. Jedna od njih, upozorava, bila bi i Hrvatska koja želi preskočiti rješavanje problema pa pogrešno misli da bi euro uklonio nužnost reformi. Problem leži, kaže Lovrinčević, u nekonkurentnosti naših gospodarstava u odnosu na ekonomije razvijenijih članica, koji bi se pod kapom eura mogao potpuno razotkriti. Zato drži da većina zemalja Višegradske skupine vjerojatno ne bi ni željela adoptirati euro jer su gospodarstva Poljske i Mađarske svjesna da im europska valuta samo ruši konkurentnost domaćeg proizvoda. Izazov za EU svakako će biti i reakcija ostatka svijeta na ulazak manje razvijenih zemalja u eurozonu koja bi mogla dovesti do pada vrijednosti eura. To pak znači da će europski izvoz postati konkurentniji, ali uvoz u EU skup.