Novca ima, no poljoprivrednici su uspjeli povući samo mrvice

Politika i struka rade protiv seljaka, nižu kritike upućeni, dok Ministarstvo tvrdi da iz EU do 2020. možemo povući milijarde za razvoj sektora jolanda.rak-sajn@vecernji.net Uz negativnu vanjskotrgovinsku bilancu veću za 230 milijuna eura, veći uvoz voća, povrća, mesa te mlijeka i mliječnih proizvoda od kojih smo, primjerice, samo uvoz sira iz EU povećali s 36 na 67 tisuća tona, tek rijetki poljoprivrednici mogu reći da im je od ulaska u EU bolje. Hrvatsko selo nije konkurentnije nego je bilo prije EU i sve više demografski odumire, pada proizvodnja i broj OPG-a, a nakon što se administracija “poigrala” dodjelom zemlje stočarima bez natječaja, stoji i isplata stotina milijuna kuna nakon “sumnjivog” natječaja za mjeru 4.1.1. iz Programa ruralnog razvoja, koji je privukao i pažnju europskih revizora. Dio milijuna nepovratno bi mogao biti izgubljen, a “pogode” li nas kazne, platit će ih hrvatski građani. Matija Brlošić, predsjednik HPK, kaže kako od ulaska u EU hrvatska poljoprivreda ništa nije dobila. – Fondovi su nam dostupni već tri godine i iz njih još nismo povukli novac za investicije da bismo bili konkurentniji, a ostali smo na istom iznosu potpora. Jedino što država u njima manje participira – objašnjava Brlošić. Miroslav Kovač, tajnik Udruge OPG-a Život, kaže da su politika, administracija i struka zakazali jer stalno rade protiv seljaka. Velik dio potpora iz našeg proračuna podupire zapravo gospodarstva zemalja iz kojih enormno uvozimo hranu. Nemamo ni pametne dugoročne poljoprivredne strategije pa proizvodnju dodatno opterećuju i nestabilno i neuređeno tržište. – Naš sustav je bolestan i zahtijeva kirurge, koji će ga uzeti u svoje ruke, preuzeti odgovornost, donijeti odluku i odstraniti što treba – tvrdi Kovač. U Ministarstvu poljoprivrede ulazak u EU tako ne vide. Tvrde da nam je do 2020. za ulaganja u unaprjeđenje sustava javne vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na raspolaganju 1,05 mlrd. eura, za upravljanje katastrofama i smanjenje rizika od poplava 150 mil. eura, a za javna navodnjavanja 96,1 mil. eura, za koje u visokoj fazi pripremljenosti imamo već 40-ak projekata od 215 mil. eura. Za trajnu i privremenu obustavu ribolovnih aktivnosti te proizvodna ulaganja u akvakulturi iz EFR-a imamo 11,6 mil. eura, za nacionalni program pomoći vinskom sektoru do 2018. godišnje oko 11,8 mil. eura...

Hrvatsko selo nije efikasnije, demografski sve više odumire, opada proizvodnja i broj OPG-a

Do 2020. iz Europskog fonda za ribarstvo RH je na raspolaganju 356 milijuna eura

Prvi netalijan J.-P. Mustier novi je izvršni direktor UniCredita, a dosad je vodio investicijsko bankarstvo