EIB daje novac za cijeli LNG terminal i okolne plinovode
Državna tvrtka Plinacro bila bi nositelj ulaganja od više milijardi kuna, a sredstva EIB-a plasirala bi se uz niske kamate koje mogu biti i 0,5%
Europska investicijska banka EIB najveći je financijer u Hrvatskoj jer u ovom trenutku prati većinu velikih investicija, a kako smo mogli čuti na potpisivanju novog zajma s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR), pripremaju se za megaprojekt. Raspoloženi su financirati ne samo LNG terminal, bio on plutajući ili kopneni, već i sve pristupne plinovode koji predstavljaju veći dio te investicije. Nije tek riječ o plinskim cijevima na hrvatskom teritoriju, već i o pravcima u cijeloj regiji. – Pripremamo veliki projekt za Hrvatsku – kratko je jučer najavio potpredsjednik EIB-a Dario Scannapieco u Zagrebu, a iza tih riječi stoje planovi o financiranju LNG-a koji je i jedan od projekata usvojenih tzv. Junckerovim planom. Riječ je o milijardama kuna investicija koje bi nosio Plinacro, državna tvrtka za upravljanje plinskim pravcima, a sredstva bi se plasirala uz niske kamate koje u EIB-u mogu iznositi i 0,5 posto. Plinacro bi takvim projektom znatno povećao prihode što bi značilo više novca za državni proračun. Inače, EIB trenutačno financira most Svilaj na koridoru Vc, proširenje Zračne luke Dubrovnik, gradnju drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo-Križevci i izgradnju novog terminala Zračne luke Zagreb. Godine 2014. i 2015. u Hrvatsku je plasirao 1,6 milijardi eura jeftinog novca. U ponedjeljak je potpisan ugovor o kreditnoj liniji teškoj 250 milijuna eura za male i srednje tvrtke. Scannapieco je pozvao poduzetnike da iskoriste ta sredstva jer su u želji da prošire krug korisnika bankari promijenili uvjete. Tako je uz kamatnu stopu od 2 do 4 posto, ovisno o programima, moguće financirati projekt vrijednosti od 40 tisuća sve do 2,5 milijuna eura. HBOR je pak kredit dobio uz kamatu od 0,5 posto na 12 godina uz poček od četiri godine. U 15 godina HBOR je s EIB-om, koji u Hrvatskoj vodi Antun Kovačev, potpisao 15 ugovora ukupne vrijednosti 1,9 milijardi eura, kojim je financirano oko 2700 projekata. HBOR je lani gospodarstvu plasirao 7,8 milijardi kuna kredita, a u prvoj polovici ove godine odobrena su 1452 kredita vrijedna 4,15 milijardi kuna.
Pristupni pravci do LNG-a veći su dio ove investicije i protezali bi se cijelom regijom