Mali korak za čovječanstvo pamti se zauvijek
Čak i danas mnogo je onih koji ne vjeruju da je Armstrong šetao po Mjesecu i tvrde da je sve to bio filmski trik iz Hollywooda
Neil Armstrong i Buzz Aldrin proveli su u šetnji Mjesecom 2 sata i 19 minuta te prikupili čak 22 kilograma kamenja, od kojih je jedan u Beogradu
“Houston, ovdje baza Mir. Orao je sletio.“Tim je riječima 20. srpnja 1969. godine u 20 sati i 17 minuta po europskom vremenu Neil Armstrong, zapovjednik misije Apollo 11, objavio da je uspješno sletio na površinu Mjeseca. Bio je to jedan od najdojmljivijih događaja 20. stoljeća.
Veličanstvena pustoš
Svatko tko je tada kod kuće imao televizor pokušavao je u mutnim crno-bijelim siluetama razabrati prve ljude na Mjesecu s posebnom je pažnjom pratio svaku etapu svemirske misije Apollo 11, koju su pratili i znanstvenici NASA-e kao i američki predsjednik Richard M. Nixon. Da će Amerika poslati čovjeka na Mjesec, a potom ga živog i zdravog vratiti na Zemlju, ambiciozno je u govoru održanom 25. svibnja 1961. godine najavio tadašnji predsjednik John F. Kennedy, u trenutku kada su Amerikanci imali svega
15 minuta iskustva u svemirskim letovima. Osam godina kasnije u misiju spuštanja na Mjesec lansiran je Apollo 11 s tročlanom posadom koju su činili Neil Armstrong (kapetan), Edwin Buzz Aldrin (pilot lunarnog modula) i Michael Collins (pilot komandnog modula). Nakon tri dana leta i 400 tisuća prijeđenih kilometara, Michael Collins ostao je kružiti oko Mjeseca u zapovjednom modulu Columbia, dok su Armstrong i Aldrin prešli u Mjesečev modul Orao i počeli spuštanje na Mjesec. Pri slijetanju je došlo do nepredviđenih promjena, a Orlu se smanjivala i količina potrebnog goriva. Ipak, Orao je uspješno sletio na Mjesečevo More tišine. Programom je bilo predviđeno da astronauti prvo odspavaju, no zbog uzbuđenosti, oni su odmah nakon večere krenuli u šetnju. Armstrong je prvi zakoračio u sivu prašinu uz glasovitu izjavu: “Ovo je mali korak za čovjeka, ali divovski skok za čovječanstvo.” Uskoro mu se pridružio Buzz Aldrin, opisavši Mjesečevu površinu kao “veličanstvenu pustoš”. U jednom od rijetkih intervjua koje je dao po povratku na Zemlju Armstrong je otkrio kako je još kao osnovnoškolac bio fasciniran svijetom letenja te kako je već tada donio odluku da će se nekako uključiti u taj svijet. Armstrong i Aldrin hodali su površinom Mjeseca 2 sata i 19 minuta, prikupili 22 kilograma kamenja i ponovno ušli u Orao da bi se nakon 21 sata na Mjesecu vratili u komandni modul, gdje ih je čekao Michael Collins, “najusamljeniji čovjek na svijetu poslije Adama”. Prethodno su dvojica astronauta na Mjesecu ostavila tragove svoje šetnje: američku zastavu, spomen na poginulu posadu Apolla 1 te spomen-ploču s tekstom: „Ovdje su ljudi s planeta Zemlje stavili nogu na Mjesec 21. srpnja. Došli smo u miru, u ime cjelokupnog čovječanstva.” Apollo 11 je svoje povijesno putovanje na Mjesec završio 24. srpnja kada je kapsula s tri astronauta pljusnula u Pacifik. Misija je ukupno trajala 195 sati, 18 minuta i 35 sekundi. Na Zemlji su astronauti dočekani kao heroji. Tri su tjedna proveli u karanteni, predsjednik Nixon osobno ih je odlikovao Predsjedničkom medaljom slobode, a započela je i njihova turneja po svijetu pod nazivom Veliki korak. Posjetili su 22 zemlje, među kojima i bivšu Jugoslaviju. U Beogradu su astronauti Titu uručili kamen s Mjeseca, a on njima tabakere. Kada se euforija malo stišala, svatko je od trojice junaka morao započeti novi život, što im nije bilo lako.
Zašto i kako leprša zastava
Oko slijetanja na Mjesec isprepletene su razne teorije zavjere, a velik broj ljudi i dalje ne vjeruje da su ljudi stvarno kročili na Mjesec. Oni koji vjeruju u teoriju da je put na Mjesec lažiran (ankete pokazuju između 8 i 20 posto Amerikanaca) najčešće tvrde da je NASA slijetanje na Mjesec snimila u Hollywoodu. Kao jedan od najjačih dokaza koristi se zastava koju su astronauti postavili na Mjesecu, a koja na snimkama izgleda kao da vijori, što nije moguće jer na Mjesecu nema atmosfere i zraka. Teoriju o zastavi bezbroj puta osporili su brojni stručnjaci. NASA je objasnila da je zastava bila složena u tubi te da je efekt vijorenja nastao onaj tren kada su je astronauti izvukli iz tube, da su je pri tome i zatresli, a i sama je zastava bila posebno konstruirana za Mjesec. U slične priče uklapaju se i nagađanja prema kojima je Vlada SAD-a angažirala režisera Stanleya Kubricka da im pomogne lažirati prva tri slijetanja. Prošle se godine pojavio i dokumentarac u kojem Kubrick tri dana pred smrt navodno izjavljuje da je njegov najbolji film bio onaj o spuštanju na Mjesec, koji je producirao zajedno s vladom SAD-a i NASA-om. Vrlo se brzo, međutim, ustanovilo da dokumentarac nije bio autentičan. Prije dva mjeseca, 47 godina nakon slavne misije, dokumenti s detaljnim uputama za slijetanje Apolla 11 na Mjesec prodani su na aukciji za 175 tisuća dolara. Bili su vlasništvo Edwina Buzza Aldrina, a kupio ih je američki kolekcionar koji je htio ostati anoniman.
Za turneje Veliki korak bili su i u Beogradu. Titu su poklonili kamen s Mjeseca