Despot: Odlikovanje antifašistu i antikomunistu dobar potez predsjednice
Dan je sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima
Štedulu će odlikovanje biti uručeno u Predsjedničkim dvorima, a Drndićevo će u Pazinu danas primiti predstavnici njegove obitelji
U povodu europskog Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, koji u Hrvatskoj obilježavamo 23. kolovoza, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlikovala je Redom Stjepana Radića dvojicu zaslužnih boraca protiv totalitarizama, postumno Ljubomira Drndića i Nikolu Štedula. Drndić je poznati istarski antifašist i borac protiv fašističke Italije te tvorac poznatog proglasa “Istarski narode”, kojim je 13. rujna 1943. najavljeno da se Istra priključuje matici zemlji i da se proglašava “ujedinjenje s ostalom našom hrvatskom braćom” (“Živjela hrvatska Istra!”). Njegovo će odlikovanje u Pazinu danas primiti predstavnici njegove obitelji. Drndić je 2002. već bio primio jedno odlikovanje, Red hrvatskog pletera (16. mjesto u važnosnom slijedu), a sada prima značajnije (9. po važnosti) hrvatsko odlikovanje.
Bio je tabu-tema
Nikola Štedul ( 79), u vrijeme bivše države hrvatski emigrant, u 25 godina postojanja moderne hrvatske države nije nikada odlikovan, očito je to bila tabu-tema i škakljiva odluka za prethodnike K. Grabar-Kitarović. Sada će, simbolično na dan koji ujedinju- je borbu protiv svih totalitarnih režima i ideologija, tako i antifašizam s antikomunizmom, Štedulu u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku biti, pred brojnim uzvanicima uručeno vrijedno državno odlikovanje. Štedul je jedna od posljednjih žrtava zloglasne Udbe (SDS), čiji je pokušaj likvidacije u Škotskoj 1988. čudom preživio. Nakon suđenja dugog 11 godina, zbog pokušaja ubojstva je na 15 godina zatvora osuđen Vinko Sindičić, jer su pronađeni forenzički ostaci s vatrenoga oružja na Sindičićevoj koži. Štedul je bio predsjednik Hrvatskog državotvornog pokreta (HDP), koji se u emigraciji borio za neovisnost Hrvatske. Uoči po- četka Domovinskog rata, dolazi u Hrvatsku i sudjeluje u stvaranju moderne države. Franjo Tuđman provodio je aktivnu politiku pomirbe te je Štedul surađivao u cilju obrane RH s bivšim agentima službi koje su ga proganjale u bivšem sustavu te naručivale njegovu likvidaciju. – Osjećam zadovoljstvo zato što je to korak da se počnu rješavati i drugi problemi koji su davali lošu sliku o našoj emigraciji. Poznato je da je komunistički moćnik Vladimir Bakarić hrvatsku emigraciju proglasio neprijateljskom te joj najavio rat. Onda su i vodili rat protiv emigracije – kazao nam je o odlikovanju Nikola Štedul.
Dan crne vrpce
Odluka predsjednice da na isti dan, dan sjećanja, odlikuje antifašista i antikomunista jaka je poruka. Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utemeljen je nakon Praške deklaracije o zločinima komunizma (3. lipnja 2008.), koju je predložio i potpisao Vaclav Havel. Datum je simboličan, jer je tog dana 23. kolovoza 1939. potpisan pakt Hitlera i Staljina, njemačko-sovjetski pakt o nenapadanju, poznat kao sporazum Molotov – Ribbentrop. Spomendan je bio poznat i pod nazivom Dan crne vrpce, a cilj mu je bio upoznavanje svijeta s prikrivenim zločinima, uglavnom komunističkim, koji su o najdulje ostali “nepoznati”. Hrvatski je sabor 30. lipnja 2006. donio Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945.-1990.
Za pokušaj likvidacije Nikole Štedula, na 15 godina zatvora osuđen je Vinko Sindičić mons. MATE UZINIĆ: Političari, nemojte pokazivati da ste katolici druženjem s nama svećenicima prije izbora, nego odgovornim radom za opće dobro nakon izbora!