Kada je “Surogat” dobio Oscara i tko je tata “Profesora Baltazara”?

1. Sintagmu Zagrebačka škola crtanog filma smislili su francuski kritičari George Sadoul i Andre Martin nakon što je na festivalu u Cannesu prikazano sedam animiranih filmova tadašnjeg Zagreb filma. Koje je to godine bilo? a) 1948. b) 1958. c) 1963. 2. Ekipa koja je realizirala prvi crtani film u povijesti hrvatske kinematografije, 20-minutni “Veliki miting” okupila se oko jednog tjednika. Ekipu tih entuzijasta kao direktor i glavni urednik tjednika vodio je: a) Ico Voljevica b) Borivoj Dovniković c) Fadil Hadžić 3. Godine 1956. vodstvo Zagreb filma osnovalo je Studio crtanog filma. Jedan od osnivača bio je i: a) Dušan Vukotić b) Walter Neugebauer c) Vlado Kristl 4. Dušan Vukotić osvojio je nagradu Američke filmske akademije s crtanim filmom “Surogat”. Time je postao i prvi neamerički dobitnik Oscara u ovoj kategoriji. Bilo je to godine: a) 1960. b) 1962. c) 1967. 5. Renomirani talijanski kritičar, specijalist za animirani film Giannalberto Bendazzi sastavio je 2000. listu 88 najvećih animiranih filmova u povijesti. Koliko je na listi filmova iz Zagrebačke škole crtanog filma? a) 1 b) 3 c) 8 6. Serija “Inspektor Maska” stekla je veliku svjetsku popularnost. Priča je to o inspektoru koji ganja bandu Prehlađenog Joea. Gdje se odvija radnja serije? a) u Zagrebu b) u Beogradu c) u američkom velegradu 7. “Profesor Baltazar”, sniman od 1967 do 1978., i dalje je najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma koji i danas rado gledaju djeca diljem svijeta. Serija ima 59 epizoda koje traju od 5 do 10 minuta. “Tata” profesora Baltazara je: a) Zlatko Grgić b) Zlatko Burek c) Ante Zaninović 8. “Mali leteći medvjedići” serijal su koji govori o ekologiji, a prodan je u više od 30 zemalja svijeta. Veselu šumsku družinu predvodi stari medvjed: a) Aristotel b) Platon c) Hegel 9. Zagreb film pokrenuo je na ugledu svoje škole crtanog filma (bijenalni) Svjetski festival animiranih filmova. Koje godine: a) 1971. b) 1972. c) 1980. 10. Razvoj tehnologija promijenio je mnogo toga i u načinu na koji danas nastaju animirani filmovi, ali u konačnici bit ostaje ista: za jednu sekundu crtića treba najmanje: a) 10 crteža b) 20 crteža c) 25 crteža