ŽENE KOJE MIJENJAJU SVIJET
Najmlađa dobitnica Nobelove nagrade Malala Yousafzai već s 11 godina govori o pravu na obrazovanje
Na američkoj novčanici od 20 dolara u čast 100 godina sufražetskog pokreta naći će se slika Harriet Tubman koja je spasila tisuće robova
Hillary Clinton nije prva žena koja se kandidirala za predsjednicu Amerike. To je 1872. učinila Victoria Woodhull, prva žena burzovni posrednik Wall Streeta i prva žena koja je govorila u Kongresu. Još 1870. u tjednim novinama koje je pokrenula sa sestrom propagirala je pravo glasa za žene, kontracepciju i slobodnu ljubav. U predsjedničkoj kampanji zagovarala je osmosatno radno vrijeme, programe o društvenoj skrbi i jednako obrazovanje za žene. Glasove žena na izborima nije mogla dobiti jer nisu imale pravo glasa. A i da je bila izabrana, ne bi mogla biti potvrđena jer je imala 34 godine, godinu manje od zakonskog uvjeta za predsjednika SAD-a.
Prva na Vrhovnom sudu
Aktivistica i odvjetnica Belva Lockwood kandidirala se za predsjednika SAD-a 1884. i 1888., a ostat će zapamćena i kao prva žena koja je branila slučaj na Vrhovnom sudu. U svom najpoznatijem slučaju zastupala je Indijance iz plemena Cherokee. Dobila je presudu temeljem koje je američka vlada Cherokee Indijancima morala isplatiti pet milijuna dolara. Žene koje su se potkraj 19. i početkom 20. stoljeća zalagale za uvođenje prava žena da glasuju na izborima te za ravnopravnost žena i muškaraca osnovale su sufražetkinje, pokret za ženska prava. Pokret je počeo u Velikoj Britaniji, osnivačica je bila Lydia Becker, a najpoznatija predvodnica Emmeline Pankhurst koja je organizirala brojne demonstracije i više je puta bila uhićivana. Pravo glasa za žene prvi je 1893. uveo Novi Zeland, Velika Britanija je pravo glasa za žene starije
od 21 godinu uvela 1928., a SAD 1920. U nekim zemljama žene još nemaju pravo glasa. Međunarodni praznik žena službeno se slavi od 1911., kad je na ulice u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj izašlo više od milijun ljudi. Odluka o obilježavanju donesena je godinu ranije na Internacionalnoj ženskoj konferenciji u Kopenhagenu na prijedlog Clare Zetkin, njemačke političarke i aktivistice za ženska prava, koja je od 1920. bila zastupnica Komunističke partije u Parlamentu. Žestoko se borila za prava žena i radnica i zahtijevala jednake plaće za žene i muškarce te pravo glasa žena. Američki ministar financija najavio je da će se na novčanici od 20 dolara 2020. u znak obilježava- nja stoljeća sufražetskog pokreta umjesto robovlasnika Andrewa Jacksona naći slika Harriet Tubman, bivše ropkinje koja je nakon bijega spasila tisuće robova, zbog čega je dobila nadimak Mojsije.
Zapamćen neposluh
Afroamerička heroina Sojourner Truth, aktivistica za prava žena, nakon bijega iz ropstva pobijedila je sustav. Kako bi spasila petogodišnjeg sina koji je ostao zarobljen, tužila je robovlasnika te će ostati zapamćena kao prva Afroamerikanka koja je 1828. dobila sud protiv bijelca. U javnosti je daleko poznatija ipak Rosa Parks, američki Kongres proglasio ju je prvom damom civilnog pokreta i majkom pokreta slobode. Za- pamćena je po neposluhu kada je svoje sjedalo u autobusu odbila prepustiti bijelom putniku. Aung San Suu Kyi, političarka iz Burme, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991., u kućnom je pritvoru provela 15 godina. Prva Iranka i muslimanka dobitnica Nobelove nagrade za mir je Shirin Ebadi, za napore u borbi za ljudska prava žena, djece i izbjeglica. Tawakel Karman prva je Arapkinja dobitnica Nobelove nagrade za mir, među ostalim i za borbu za sigurnost žena. Najmlađa je dobitnica Nobelove nagrade pakistanska djevojčica Malala Yousafzai kojoj su indijski aktivisti pucali u glavu nakon što je odbila napustiti školu. Kada je primila Nobelovu nagradu, Malala je imala 17 godina, a već s 11 pisala je blog u kojem je iznijela pogled na pravo žena na obrazovanje. Prošle godine Malala je donijela odluku da je se može nazivati feministicom, a nakon što je čula govor hollywoodske glumice Emme Watson na otvaranju UNove kampanje za ravnopravnost spolova. Watson je javno pozvala i londonskog gradonačelnika da ispuni obećanje o rušenju barijera između muškaraca i žena pri zapošljavanju. Kao humanitarka i aktivistica za ljudska prava go- dinama se ističe i glumica Angelina Jolie Pitt, koja je nedavno postala gost predavač na London School of Economics na poslijediplomskom studiju “Žene, mir i sigurnost”. Ženama većinu svog filantropskog rada posvećuje i supruga Billa Gatesa, Melinda, kojoj su ciljana skupina žene koje nisu plaćene za svoj rad, jer, kako je rekla, žene u prosjeku dnevno provedu četiri i pol sata na poslu koji im nije plaćen. Supruga američkog predsjednika Michelle Obama odbila je biti samo žena predsjednika te je pokrenula inicijativu za globalno obrazovanje djevojaka koju promovira diljem svijeta. Svojim govorima iz srca inspirirala je žene ove generacije. O njoj ćemo sigurno još čuti.
Melinda Gates posvetila se ženama jer dnevno bez plaće rade četiri i pol sata