Večernji list na sastanku A. Merkel, Renzija i Hollandea
Večernji list s Renzijem, Merkel i Hollandeom na nosaču zrakoplova Garibaldi
Prvi puta nakon Brexita okupili su se čelnici tri najmoćnije zemlje EU da dogovore reformu Unije kojoj su poljuljani temelji
S otoka Ventotene, gdje se nalazi i grob Altiera Spinellija, koji je 1941., kada se tu nalazio u zatočeništvu na tom otoku zajedno s ostalim antifašistima, napisao manifest o slobodnoj i federativnoj Europi, troje državnika, Matteo Renzi, Angela Merkel i Francois Hollande dali su jučer poticaj stvaranju onoga što je, tada u vrijeme Drugog svjetskog rata, izgledalo gotovo utopistički. Talijanski premijer Matteo Renzi, koji je domaćinom te inicijative, njemačka kancelarka Angela Merkel, čelnica najmoćnije europske ekonomije i francuski predsjednik Francois Hollande, šef države pogođene terorizmom, svjesni su da je neodrživ europski status quo, pa su dali poticaj stvaranju nove zajednice.
Zaustaviti euroskeptike
Za sada je to više Europa simbola nego ponovno nađenog identiteta. Simbol je otok Ventotene, ali i činjenica da je dio sastanka održan na nosaču zrakoplova kao u vrijeme ratova. Posljednji važni događaj održan na nosaču zrakoplova, bio je 2003., na “Lincolnu” kada je George W. Bush kazao da je rat u Iraku završen, a taj rat još i danas traje. No u Europi bi se konačno trebalo ići prema zajedničkoj obrani, većem razvitku i posebno većoj pažnji za mlade i za kulturu. Sastanak troje državnika, koji su više vremena proveli na moru i u zraku nego na kopnu, jer su helikopterom iz zračne luke u Napulju stigli do otoka Ventotene, odakle su ponovno helikopterom stigli na nosač zrakoplova Garibaldi s kojim su iz napuljske luke do otoka nekada zatvora, a
sada simbolom europske slobode, održali konferenciju za novinare i nastavili razgovor tijekom večere, koji su bili usmjereni i na pripremu prvog sastanka šefova država i vlada 27 zemalja EU, dakle poslije Brexita, koji će se održati u rujnu u Bratislavi. Taj prvi sastanak europskih država bez Velike Britanije od ključne je važnosti za budućnost EU. Moraju se dati jasni znaci euroskepticima da EU ne samo da nije u raspadu, već da je dobila novu limfu. U suprotnome će rasti snage koje za unutarnje probleme pojedinih država okrivljuju Bruxelles.
Simbol velikog ideala
Svo troje imaju i problema u vlastitim državama, pa su primorani tražiti uspjeh na europskom planu kojim bi promijenili protueuropsko raspoloženje na kojem jačaju ljevičarske i desničarske stranke voljne srušiti EU. Na europskom planu Renzi želi veću fleksibilnost u pridržavanju parametara iz Maastrichta. I pred Renzijem je ispit referenduma na kojem će se birači izjasniti jesu li za ustavne reforme koje je uvela njegova vlada i izglasovao Parlament ili nisu. Istina, redovni izbori bi se trebali održati 2018. godine, ali će o rezultatu referenduma ovisiti daljnja politička situacija u Italiji. Hollande želi da se udvostruče ulaganja predviđena Junckerovim ekonomskim planom kako bi na izbore 2017. stigao u boljem svijetlu. Junckerov plan će se produžiti i poslije 2018. Kada bi Hollande barem u nečemu polučio rezultat, možda bi mogao s malo optimizma gledati na predsjedničke izbore na kojima bi, prema sadašnjem ispitivanju javnosti mogla pobijediti čelnica desničarske Nacionalne fronte Marin Le Pen, velika protivnica EU. Premda su teroristi u Francuskoj bili već “starosjedioci” i s francuskim putovnicama, ipak se prema novim izbjeglicama i posebno prema svemu što je muslimansko gleda u Francuskoj sasvim drugim očima nego prije terorističkih napada. Merkel se mora sučeliti i sa zemljama bivše Istočne Europe u kojima rastu izolacionističke tendencije, a koju također sljedeće godine čekaju izbori. Njemačku se na određeni način smatra odgovornom za brigu prema zemljama bivšeg Varšavskog ugovora, kao što su Poljska, Mađarska itd., a u kojima ne vlada europski duh. Osim toga, Merkel osuđuju za poziv izbjeglicama da dođu u Njemačku, a uskoro će se sučeliti i s regionalnim izborima. Upravo je objavljen podatak da će sa sadašnjim natalitetom Italija 2050. imati 10 milijuna stanovnika manje nego sada kada ima 60 milijuna. Slično je i u Njemačkoj, odnosno razvijene države neće moći zadržati industrijski razvitak na sadašnjoj razini bez dolaska izbjeglica. U okviru sigurnosnih tema, osim o stvaranju tzv. Schengenske obrane (europska vojska na schengenskim vanjskim granicama) razgovaralo se i o odnosu između izbjeglica i terorizma, odnosno da li s izbjeglicama u Europu stižu i potencijalni napadači. Uz to su vezane i teme o sudbini
Ono što je trojka sada ponudila više je Europa simbola nego ponovno nađenog identiteta
Sirije i Libije. Kakva će biti budućnost Sirije umnogome ovisi i kako će se držati Turska u cijeloj situaciji. Najavljen je i sastanak, za 2. rujna, ministrice vanjskih poslova EU, Federice Mogherini s turskim šefom diplomacije. “Talijani trebaju biti ponosni što su na mjesto simbola velikog ideala o Europi došli Merkel i Hollande da bi zajedno pokrenuli EU iz baze”, kazao je Renzi, a glede ekonomije naglasio je kako treba krenuti od novih ulaganja, jer politika štednje nije donijela boljitak. Renzi želi i nova ulaganja u kulturu, a koja bi bila izvan Junckerova ekonomskog plana. Schengenska obrana trebao bi biti odgovor na kritike da su europske granice propusne. No osim europskih vojnika na europskim granicama, predviđena je veća suradnja između državnih tajnih službi i davanje većih ovlasti Europolu.