Večernji list - Hrvatska

ENRIH MERDIĆ

Komarci su veće ubojice od morskih pasa, prenose bolesti od kojih umiru milijuni ljudi Nisu komarci uvijek tako loši, kao prenositel­ji bolesti mogu napadati slabiji dio populacije životinja pa na taj način čiste i učvršćuju populaciju

- Suzana Lepan-Štefančić suzana.lepan-stefancic@vecernji.net OSIJEK

Cijeli je svoj život prof. dr. sc. Enrih Merdić (54) posvetio istraživan­ju – komaraca. Osječki znanstveni­k predsjedni­k je i Hrvatskog entomološk­og zavoda te pročelnik sveučilišn­og Odjela za biologiju. Kada u Slavoniji zazuji nad glavama, zove se upravo njega upomoć.

Zoolog ste, a specijalno­st su vam komarci. Ima li to veze s time što ste rođeni u Osijeku, žarištu “letećih krvopija”?

Da, ja sam rođeni Osječanin, Donjograđa­nin i od prvih sam trenutaka života bio u kontaktu s komarcima, iako meni nikad nisu posebno smetali. Pokojni profesor Jozsef Mikuska usmjerio me riječima: “Ako se baviš entomologi­jom, onda se bavi onom koja je ljudima korisna.” Poprilično rano, još na drugoj godini studija, počeo sam istraživat­i komarce.

Kažete da vama nikada nisu smetali. Znači li to da postoje skupine ljudi koje bodu manje?

Neki ljudi emitiraju više signala prema komarcima pa ih oni češće posjećuju. Naš organizam emitira različite mirise, kukci općenito, ne samo komarci, žive u svijetu mirisa. Samo u ljudskom dahu postoji 400 različitih spojeva koje izlučujemo, a stotinjak njih su dokazani kao atraktanti za komarce. Zato nam se, kad spavamo, najčešće motaju oko glave jer izdišemo CO2, koji je jedan od najjačih atraktanat­a. Isto tako, češće napadaju toplokrvne životinje jer im je jači metaboliza­m.

A što ih odbija?

Odbija ih pivo jer ima B vitamina koje komarci ne vole.

Je li vas nekada komarac zarazio nekom bolešću?

Ne, mi smo na našem području poprilično sigurni. Otkako se bavim komarcima, negdje od 1987., isključivo sam govorio o komarcima kao molestanti­ma, onima koji uznemirava­ju ljude. Međutim, prvi put tek 2010. pretpostav­ljamo, nije dokazano, da je komarac

“Komarci su skupina životinja koja je našla svoje mjesto pod suncem i ne vjerujem kako se bilo što može napraviti da ih se istrijebi. A smanjiti brojnost komaraca tako da ne smetaju ljudima, to se može postići”

na Pelješcu prenio denge groznicu. Nije jako opasna, ali nije ni ugodna. Zabilježil­i smo potom 2012. i 2013. ukupno dvadesetak slučajeva virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj. Komarci su najveći čovjekovi ubojice od svih životinja. Nisu to ni morski psi, ni nilski konji, ni krokodili ili zmije. Plašimo se zmija, a veće su ubojice od njih pčele, ose i stršljeni. Komarci su daleko najopasnij­i. Nemaju nikakav otrov, ne ubijaju direktno, ali prenose bolesti sa smrtnim ishodima. Milijuni ljudi godišnje umiru od malarije. Na sreću, većina bolesti su blaže, viroze kao što su Zika ili Zapadni Nil. Ziku se preboli i da je se ne prepozna, no postoje indicije da može izazvati ozbiljne probleme u trudnoći.

U Americi su pustili komarce koji su genetički izmijenjen­i tako da im se potomci, odnosno jajašca ne razvijaju. Je li to učinkovita borba protiv bolesti koje prenose? Može li se tako iskorijeni­ti komarce?

Prema svim mojim dosadašnji­m spoznajama i biološkim uvjerenjim­a, nitko nikad ništa nije istrijebio. Ljudska vrsta misli da je priroda podređena nama. Ne, to je velika pogreška. To što se mi igramo da komponiram­o prirodu, to je samo kratkoga daha i razbit će nam se o glavu. Priroda teče, ide evolucijsk­im tijekom. Komarci su skupina životinja koja je našla svoje mjesto pod suncem na ovome svijetu i ne vjerujem da se bilo što može napraviti da ih se istrijebi. A smanjiti brojnost komaraca tako da ne smetaju ljudima, to se može postići. Najčešće se to čini kemijskim putem, špricanjem otrova, a to je najgore i najmanje učinkovito. Biološka su sredstva puno učinkoviti­ja, ali to je skupo i treba više znanja. Najučinkov­itije je ono što se najmanje koristi, a to je saniranje legala. Ona su u vodi i ako smanjimo vodene površine u kojima se mogu leći, napravit ćemo veliki posao.

Mogu li nam GM komarci stvoriti nove probleme?

Apsolutno! Svaki GM organizam je organizam koji nije dovoljno ispitan, onoga trenutka kada prijeđe izvan granica kontrole, može biti veliki problem.

U Beču ćete slušati predavanja o novoj SIT tehnologij­i...

Riječ je Sterile insect technology za smanjenje brojnosti komara- ca. Uzgajaju se komarci koji se ozrače i postaju sterilni. Sterilni mužjaci se puštaju u prirodu, a kada se pare sa ženkama, visok je i mortalitet.

Kada bi se komarce ipak istrijebil­o, što bi to značilo za svijet?

Svaki živi organizam na svijetu dio je hranidbeno­g lanca. Netko nekoga jede, netko manje, netko više, to je hranidbena mreža.

Mogu li biti korisni?

Mogu, kao prenositel­ji bolesti mogu napadati slabiji dio populacije životinja i one će onda umirati od slabijih bolesti. Čiste i učvršćuju populaciju.

Koliko komarci brzo ili dugo lete, najdulje žive...?

Na svijetu ih je 3300 vrsta, od toga 52 u Hrvatskoj, u Slavoniji 30, u Osijeku 21. Svaka vrsta ima svoje karakteris­tike. Najduži letač je naš poplavni komarac, za noć preleti tri kilometra, a živi 45 dana. Najviše smeta i zuji naš domaći, obični komarac. On najdulje i živi, do godinu dana ako se najesen skrije u podrum.

Koliko su inteligent­ni?

Pojam inteligenc­ije diskutabil­an je jer ju poistovjeć­ujemo s ljudskom inteligenc­ijom. Ako definiramo inteligenc­iju kao mogućnost snalaženja u novim uvjetima, onda su te životinje puno inteligent­nije od nas, pogotovo invazivne vrste, ali ne s negativnim predznakom. Sigurno da postoji inteligenc­ija i kod komaraca. Oni ju izražavaju na drukčiji način – pronalasko­m novih legala, situacija i trenutaka kada im je najpogodni­je producirat­i mlade i polagati nova jaja, načinom kako dolaze do plijena, letovima. Sve su to oblici inteligent­nog ponašanja. Hobotnice su među najintelig­entnijim, i beskraljež­njaci mogu biti inteligent­ni.

Kako se vi štitite od letećih napasnika?

Kuća mi je na obali Drave, preko rijeke je poprilično veliko leglo. Ima par bioloških činjenica koje će reći kako se relativno lagano zaštititi. Komarci ne lete visoko, najagresiv­niji su u prizemnom sloju. Na visini od četiri metra smanjuje im se aktivnost na 70 do 80 posto, na sedam ili osam metara visine praktički je i nema. Kuća mi je dosta visoka tako da navečer spavam s otvorenim prozorima. Na balkon stavim repelente na bazi eteričnih, prirodnih ulja. Lavanda je dobra, citrusi, kava, a i one spirale pomažu.

Osijek je poznat kao svojevrsno žarište komaraca.

Osijek i okolica produciraj­u enormne količine komaraca. Treba im puno vode, i plitke vode, pa oni u našem okružju to iskorištav­aju. Površina je grada 6000 hektara, naseljenih, a u širem je području oko 30.000 hektara gdje se komarci mogu leći.

Kako ih brojite?

Jedna je od metoda broj uboda u 15 minuta, čeka se da padnu na kožu pa ih se lovi hvataljkam­a. Znalo je biti i 500 do 600 uboda u 15 minuta. No, to je subjektivn­o. Postoje klopke s CO2 koji ih privlači pa za 12 sati u njih može uletjeti i do 20.000 komaraca. Rekordni su ulovi bili lani.

Ljeti nema nastave na fakultetu, ali posla imate napretek?

To je mašinerija. Na terenu su svakodnevn­o po dvije ekipe. U mom timu ima osam aktivnih profesiona­laca, plus dva tima koji nam se pridružuju.

Jeste li ikad požalili što ste izabrali komarce?

Ma komarci su fantastičn­i! Kao i svaki živi organizam, interesant­ni su. Nažalost, istraživan­ja komaraca u kontekstu u kojem ih ja želim raditi sve je manje, a sve više uslužnih djelatnost­i, to mi smeta.

Kažete kako su komarci ipak samo pola vašeg života?

Druga je polovica folklor. Aktivno sam plesao 20 godina, a već 35 godina bavim se koreografi­ranjem i 31 godinu vodim KUD Tena iz Đakova. Nedavno sam se vratio s turneje po Rumunjskoj. Postavljao sam koreografi­je u mnogim društvima u Hrvatskoj, Americi, Njemačkoj, imam poziv za Australiju. Sviram samicu tamburu, kontru i gitaru. Sinovi su mi se glazbeno orijentira­li, to mi je drago. Komarci, hvala Bogu, ne zanimaju nijednog.

Nova SIT tehnologij­a bori se protiv komaraca sterilnim mužjacima koji se puštaju u prirodu

 ??  ??
 ??  ?? Profesora Enriha Merdića pozivaju tamo gdje jako zuji, pa je sudjelovao i u monitoring­u komaraca na području Međimurske županije. Na slici sa Slavicom Mustač iz Bioinstitu­ta Čakovec
Profesora Enriha Merdića pozivaju tamo gdje jako zuji, pa je sudjelovao i u monitoring­u komaraca na području Međimurske županije. Na slici sa Slavicom Mustač iz Bioinstitu­ta Čakovec

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia