Hrvatska jedina protiv žičane ograde na granici
Migranti
Sve su glasniji zahtjevi za osnivanje zajedničke europske vojske, u čemu prednjače Slovačka i Mađarska
Hrvatska na granicama neće podići žicu ako dođe do novog migrantskog vala. Slažu se u tome i HDZ i SDP, s time da HDZ ipak dodaje ogradu da takvi planovi “zasad ne postoje”. HDZ bi na granice lakše poslao vojsku, dok SDP smatra da je takvo što možda moguće samo u vrlo ekstremnoj situaciji, ali tek nakon ozbiljne rasprave. Tako iz dvije vodeće stranke govore o temi koja se ponovno našla na dnevnom redu EU – migrantima, i koja je unutar Unije donijela podjele koje bi države članice trebale pokušati izgladiti na summitu u Slovačkoj sljedećeg mjeseca. Češka i Mađarska predlažu osnivanje zajedničke europske vojske, Mađarska namjerava podići još jednu ogradu prema Srbiji. S jedne strane, države Višegradske skupine odbijaju migrantske kvote, Hrvatska ih je tentativno prihvatila, ali nema migranata koji bi – osim njih nekolicina – ovdje uopće došla. Pozicija njemačke kancelarke Angele Merkel biva slabija iz dana u dan – čini se da je ipak u EU postignut konsenzus da je migranata dosta, samo treba naći način kako ih zaustaviti, posebice ako otpadne dogovor s Turskom.
Pojačati policijske snage
– Ako dođe do novog migrantskog vala, opet ćemo aktivirati suradnju sa zemljama s kojima smo dosad uspješno surađivali, s Makedonijom, Srbijom, Austrijom i Mađarskom. Sada imamo i zakonski okvir da može pomoći vojska, imamo novo prihvatilište u Tovarniku, a imamo i iskustvo uspješnog upravljanja migrantskom krizom – kaže ministar vanjskih poslova Miro Kovač (HDZ). Dizanje žice na granici, kaže, zasad nije planirano. Pokazali smo učinkovitost, dodaje, ali treba sve učiniti da se djeluje u žarištu problema, u zemljama iz kojih dolazi najveći broj migranata, kako bi se spriječio njihov odlazak u srce Europe. Taj, vrlo logični zaključak da se u zemljama porijekla, Siriji, treba djelovati politički, ali i razvojnom pomoći, dijeli i Joško Klisović (SDP). – Hrvatska neće stavljati žicu jer se to kosi s našim europskim vrijednostima. Granice svakako treba kontrolirati i provoditi ustavni poredak. Mogu se još kontrolirati policijom, a u slučaju da to ne bude moguće, postoje i snage Frontexa. Ako sve to bude premalo, ako policija utvrdi da ne može kontrolirati granicu, mogu se u to uključiti i druge državne službe, no ne automatizmom.
Ograda u krajnjem slučaju
Na pitanje znači li to da je prihvatljiva i vojska na granicama, oprezan je. – Ako situacija bude ekstremna, dopuštam da se o tome izvijesti državni vrh te da se provede politička analiza i donese odluka. Treba napomenuti da je policija brojčano najjača sila i da broj policajaca uvelike premašuje broj vojnika. Osim toga, policija po definiciji radi s civilima, a vojska ne – dodaje Klisović, ali i objašnjava da će konkretna akcija proizlaziti iz postavljenih prioriteta: građanima i državi mora se osigurati potpuna sigurnost, Hrvatska se mora ponašati u skladu s demokratskim vrijednostima i međunarodnim pravom i Hrvatska nije i neće postati hotspot. No iako se zasad ne govori o žici na granici, neslužbeno se iz krugova bliskih Vladi doznaje kako je Hrvatska spremna podići ograde na graničnim prijelazima, kao što je nakratko bila podignuta ograda na prijelazu u Batini. Nadzor granice pojačan je od početka mjeseca, i to preventivno, radi zaštite turističke sezone. Mađarska, Slovenija, Grčka, Bugarska i Makedonija države su koje su do sada podigle ogradu na granicama, bilo da je riječ o velikim zahvatima, kao što je ograđivanje Mađarske, ili tek zaštita oko graničnih prijelaza, kao što je učinila Austrija. Hrvatska, za sad ne razmišlja o podizanju žice, no postoji plan o zatvaranju i osiguranju prijelaza. Ostale države EU nisu na osjetljivoj ruti pa ne razmišljaju o ogradama.
Njemačka kancelarka ostala je, čini se, usamljena u svojoj politici otvorenih vrata