TTIP na izdisaju
Poljoprivrednici mogu odahnuti, GMO neće u Hrvatsku
Hrvatski poljoprivrednici, koji sad nisu konkurentni ni proizvodima iz ostatka EU, i te kako su u strahu od dogovora EU sa SAD-om
Od početka protiv GMO-a Poljoprivrednici u Hrvatskoj, ako propadne TTIP, mogu odahnuti
Pregovori sa SAD-om praktički su propali. Ne smijemo pokleknuti pred američkim zahtjevima, izjava je njemačkog ministra gospodarstva, vicekancelara i predsjednika SPD-a Sigmara Gabriela za ZDF, koja je jučer potvrdila nagađanja da je nakon 14 krugova pregovora Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP) između EU i SAD-a sve dalje od dogovora.
Klorirani pilići, hormoni rasta...
Iako su mišljenja o TTIP-u i dalje podijeljena – navodno je najspornija točka spoticanja bila uvođenje specijalnih arbitražnih sudova u slučaju sporova sa stranim ulagačima – propast pregovora najprije bi pozdravili hrvatski poljoprivrednici. Oni sada “stenju” i pod europ- skim dampingom cijena mlijeka i mesa kojima ni najmanje nisu konkurentni, dok bi uvoz hrane iz SAD-a na koljena bacio ne samo hrvatske, nego i druge europske farmere. Mužnja po kravi, primjerice, u SAD-u iznosi 12 do 14 t,a u EU najviše 10 t mlijeka godišnje po kravi. U SAD-u su i žitarice jeftinije, pogotovo soja koju EU mora uvoziti, pa su i cijene svinjetine, ali i govedine i peradi niže u SAD-u. Europljanima su trn u oku i stimulatori rasta stoke, klorirani pilići i GMO. Iako se Hrvatska već izjasnila kao “GMO free”, uspostavom nadnacionalnih arbitražnih sudova, kakvi se predlažu, lako bi se, naime, moglo dogoditi da multinacionalka poput Monsanta tuži državu zbog zakona koje smatra štetnim za svoje prihode i očekivanu dobit, primjerice od GM proizvoda, na što se već upozoravalo brojnim prosvjedima diljem EU. Iz AmChama u Hrvatskoj isticali su, međutim, da će SAD izvoziti u EU samo ono o čemu se postigne dogovor te da američki poljoprivrednici imaju i kvalitetne proizvode, a ne samo GM.
Upitna studija
Kako bilo, poljoprivreda je, nastave li se pregovori, jedno od najvažnijih područja u pregovorima o TTIP-u za sve države članice. EU je već sada, unatoč američkim carinama većim od 20%, u suficitu s izvozom hrane u SAD, dok se europske carine na uvoz iz SAD-a kreću od 12, pa i više od 40%. Prema studiji koju su za MVEP RH pripremili PwC i Centar za međunarodni razvoj, hrvatski izvoz roba i usluga iz RH u SAD u nekoliko bi scenarija rastao od 1,9 do čak 25,6%. No iz Gonga su već upozorili da se studija nije takla glavnih problema poput konkurentnosti hrvatskih poduzeća na tržištu EU, nakon što na njega uđu i američka, kao i što će se tada događati na našem tržištu. K tome studiju je radila tvrtka koja je najveći lobist s američke strane u Bruxellesu.
Hrvatski izvoz roba usluga u SAD u nekoliko bi napisanih scenarija rastao od 1,9 do 25,6%
Oba predsjednička kandidata u SAD-u protive se TTIP-u i drugim sličnim sporazumima. Sigmar Gabriel to jako dobro zna Prije nešto više od dva tjedna predsjednička kandidatkinja demokrata Hillary Clinton poprilično otvoreno dala je na znanje da će kao predsjednica prekinuti pregovore o trgovinskom i investicijskom partnerstvu sa Europskom unijom (TTIP). Na jednom predizbornom skupu rekla je da nikako nije za to da SAD bezuvjetno daje podršku globalnoj slobodnoj trgovini, a najavila je da će se usprotiviti trgovinskim sporazumima koji izravno ugrožavaju američka radna mjesta. TTIP-u nije sklon ni njezin protivnik iz redova republikanaca Donald Trump pa postaje vrlo jasno zašto je vođa njemačkih socijalista i ministar gospodarstva Sigmar Gabriel kazao da je taj sporazum između SAD-a i EU praktički mrtav.
Nemoguća misija
Do predsjedničkih izbora u Americi ostalo je tek nešto više od dva mjeseca, a do službene smjene u Bijeloj kući nešto manje od pet mjeseci. To je nekakav vremenski okvir u kojemu bi predsjednik Barack Obama, veliki zagovornik TTIP-a i sličnih sporazuma, mogao potpisati sporazum s EU. No do toga sigurno neće doći zato što dvije strane do sada nisu usuglasile apsolutno ništa. No dan nakon Gabrielova pokapanja TTIP-a, oglasila se Europska komisija koja je priopćila kako se “lopta još uvijek valja” i kako pregovori ulaze u krucijalnu fazu nakon koje bi se trebali pojaviti prvi obrisi budućeg sporazuma. No Komisija je također naglasila i to da u potpisivanje sporazuma neće ići bezglavo i na štetu Europe i njezinih građana. O svemu ovome šefovi država i vlada članica EU razgovarat će na summitu u Bratislavi 22. rujna. Zanimljivo je i to da veliki i značajni američki mediji u osnovi ne komentiraju ono što je kazao Sigmar Gabriel, već samo prenose agencijske vijesti.
Ugroženi TPP i NAFTA
Za američku javnost i politički establišment ovo transatlantsko partnerstvo kao da je već otpisano i kao da je postalo nešto na što se ne treba trošiti medijski prostor. Štoviše, čini se da će još jedan sličan sporazum, onaj o transpacifičkom partnerstvu ( TPP), doživjeti istu sudbinu iako je ono u osnovi definirano da posljednjih detalja i kao takvo je krenulo čak i u proces ratifikacije u parlamentima 12 zemalja potpisnica. Vođa republikanske većine u Kongresu Paul Ryan vrlo je otvoreno kazao kako nije sklon tome da se ratifikacija ovoga sporazuma stavi na dnevni red prije kraja ove godine. TPP-u se izrazito počela protiviti i Kanada, a jedina zemlja koja nema figu u džepu je Peru. Ostalih devet zemalja čeka tko će preuzeti Bijelu kuću. A Clintonova je najavila da će “odstrijeliti” i TPP te je izjavila kako je i Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA), koji je djelo njezina supruga Billa, nanio Americi i njezinim radnicima više štete nego koristi. Sve ovo govori u prilog tome da globalna slobodna trgovina prestaje biti politički prioritet.