Njih stotinjak želi nagodbu i isplatu kakvu je imao i najveći, bivši šef uprave
Povod ujedinjavanju svih frakcija malih dioničara jest lanjska nagodba države, Badela i Perkovića, kojemu je priznata dionica po 100 kuna Davor Ivanković Uoči donošenja odluke o strateškom partneru, u složenu priču o Badelu 1862 uključuju se i preostali mali dioničari našega najvećeg proizvođača alkoholnih pića. Ovih dana uprava i sindikat Badela pritišću tehničku Vladu RH da država kao većinski vlasnik potvrdi odluku Povjerenstva o izboru najpovoljnije ponude između slovačkog St. Nicolausa i Meteora iz Đakova, kojemu i u Povjerenstvu i u Badelu daju prednost.
Ne pod bilo kakvim uvjetima
Mali dioničari, pak, upozoravaju da su ih u rješavanju krize i predstečajne nagodbe ponovno ignorirali, te su pripravni prvi put ujediniti sve frakcije i pokrenuti tužbu protiv Badela i još uvijek većinskog vlasnika – države. Povod ujedinjavanju jest lanjska nagodba između države, Badela i dotad najvećeg malog dioničara, bivšeg predsjednika uprave Ante Perkovića. U travnju 2015. javnost je obaviještena da su s Perkovićem “u cijelosti riješeni svi statusni i ostali sporovi, čime je okončana i pravna nesigurnost u vezi s postojećom vlasničkom strukturom društva”. Vrijednost nagodbe proglašena je “poslovnom tajnom”, no u javnosti se probila informacija da je riječ o 10 do 11 milijuna kuna i da je priznata vrijednost dionice od 100 kuna. Iako je taj dogovor trebao otvoriti put zaključenju predstečajnog postupka, on još traje, a država ne pokazuje nikakvu namjeru da osim Perkovića obešteti i druge male dioničare koji su kupili dionice po programu malog dioničarstva, već nudi dionice trećima kao potpuno slobodne i zakonski valjano stečene. Dvojica velikih preostalih tzv. malih dioničara, koji su dionice kupovali za 250 kuna, ogorčeni su time što opet “ostaju mimo svih procesa iako su životno zainteresirani za opstanak društva i ulazak strateškog partnera, ali ne uz bilo kakve uvjete. Fer bi bilo da barem djelomično sudjelujemo budući da ciljamo na cijenu koju je u nagodbi dobio privilegirani dioničar”. Pritom misle na Perkovića i otkrivaju da i oni “ciljaju” na cijenu od 100 kn po dionici. Upozoravaju da država, kada je prije dosta godina primijenila tzv. model C u rješavanju krize, “nije otpisala ni kunu potraživanja, odnosno uračunata je kompletna glavnica i kamate, što nije slučaj u postupku predstečajne nagodbe pa su mali dioničari ostali u nepovoljnom položaju”. U Badelu je ostalo još stotinjak malih dioničara, koji nakon Perkovića zakonskim automatizmom imaju pravo na istu nadoknadu, što Badel može stajati i do 15 milijuna kuna. Dokaz da misle ozbiljno jest i vijest da su počeli pregovori nekad zaraćenih dioničarskih frakcija oko zajedničkog nastupa prema državi i Badelu i traženju “fer nagodbe”. Da bi apsurd postao veći, državni regulator Hanfa u postupak opet uključuje Perkovića i neke druge dioničare, po obvezi po kojoj su i ušli u pravne sporove i sklopili nagodbu prije godinu dana! Hanfa traži da oni daju javnu ponudu preostalim dioničarima? Premda je Ustavni sud u tom sporu već dao za pravo dioničarima. Problem je u državi koja se kao najveći vlasnik Badela s Perkovićem najprije nagađa i kupuje dionice, a zatim mu preko Hanfe utvrđuje obvezu za preuzimanje, prema kojoj on mora kupiti dionice države, pa nastaje nova papazjanija.
Prijetili su mu stečajem
Perković, na čiju se nagodbu pozivaju preostali dioničari, objašnjava da se nagodio jer su mu prijetili da bi njegov ostanak doveo do stečaja. “To nisam mogao dopustiti i samo zato sam pristao”, kaže. O sadržaju nagodbe ne može govoriti jer je sporazum zaštićen poslovnom tajnom. No, kako je ona ipak probijena, Perković kaže da razmišlja o tužbi protiv Badela. I znakovito dodaje “nisam voljan stvarati nikome daljnje probleme, ovisi tko će i kako kupiti Badel”. Perković ne skriva da je uvijek kao strateškog partnera želio vidjeti globalnog igrača, Stock ili talijansku Ilvu. “Oni su veliki proizvođači pića, pa otvaraju pristup na mnoga tržišta koja su inače zatvorena, ne znam koliko je to danas izvedivo, a i ne znam puno o ponudama. No, i TDR je prodan BAT-u, a ne fondovima”, poručuje. Bez obzira na to hoće li ovih dana Badel Vladinom odlukom dobiti strateškog partnera ili će priča biti odgođena, bunt malih dioničara mogao bi sve ponovno zakomplicirati.
“Opet ostajemo mimo svih procesa, a životno smo zainteresirani za opstanak tvrtke”