Starost vozila na cesti i ekološko je pitanje
Stariji vozni park i zastarjela tehnologija podrazumijevaju veću emisiju štetnih plinova i čestica iz motornih vozila Rezultati istraživanja Europske udruge proizvođača automobila pokazali su da je prosječna starost svih kategorija vozila na razini Europske unije u 2014. iznosila 9,65, a u Hrvatskoj čak 13,07 godina. Iste je godine Hrvatski autoklub (HAK) nakon besplatne preventivne akcije provjere tehničke ispravnosti vozila upozorio da je od ukupnog broja vozila koja su tada provjerena kod njih 38,2 posto utvrđena tehnička neispravnost. Krajem 2015. Hrvati su vozili tri godine starija vozila nego što je to bio slučaj 2007., a da je riječ o još uvijek aktualnim negativnim trendovima svjedoči i podatak Centra za vozila Hrvatske koji sugerira da danas svako četvrto vozilo na hrvatskim cestama ne prolazi tehnički pregled.
Tehnička neispravnost
Rezultati koje je HAK objavio 2015. sugeriraju da su se kod osobnih vozila kao dominantne skupine pogrešaka ili tehničke neispravnosti pokazali nedostaci na uređajima za kočenje na 2177 vozila, u motorima na 856 vozila te na EKO testovima na 559 vozila. Na umu istodobno treba imati da je starost vozila i njihova neispravnost korelacija koja negativno utječe na normalno funkcioniranje cestovnog prometa, a samim time i na zdravlje ljudi te principe ekološke održivosti. Po pitanju zdravlja ljudi, navedenim brojkama treba pridodati i činjenicu da u većem broju automobilskih nesreća ulogu igra i ljudski faktor, odnosno nepoznavanje ili nepridržavanje pravila o sigurnoj vožnji.
Promjena svijesti vozača
Stariji vozni park i zastarjela tehnologija podrazumijevaju veću emisiju štetnih plinova i čestica motornih vozila, dok je nestručna ugradnja autoplina kao alternative dodatno ugrozila zdravlje ljudi i povećala negativne utjecaje na okoliš. Jedno od rješenja kojim se negativnim praksama može stati na kraj povećanje je ekološke osviještenosti sudionika u prometu čime bi se podigli i standardi i kreirao ekološki vozni park te generacije vozača čije bi prometovanje bilo u skladu s ekološkim i ekonomičnijim načinom upravljanja motornim vozilima. S druge strane Hrvatska još uvijek ima najbolji prosjek starosti u odnosu na regiju gdje se na Kosovu, zatim u Makedoniji i BiH voze automobili prosječne starosti od 17 godina ili dvaput više od prosjeka EU.
Danas svako četvrto vozilo na hrvatskim cestama ne prolazi tehnički pregled