Seljaci čekaju da komasaciju odobri nova vlast
Najviše zainteresiranih u Međimurju, svoj dio posla obavili geodetski uredi
OPG Biber iz Podturna: Najviše nas zanima kakvo će tko zemljište dobiti nakon okrupnjavanja jer nije sva zemlja iste kvalitete ivica.beti@vecernji.net Grad Čakovec sa svojih 315 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i 22 tvrtke koje se bave proizvodnjom hrane uključuje se u projekt komasacije poljoprivrednog zemljišta. Ucrtana je 21.841 parcela čija je prosječna veličina svega 0,25 hektara, što poskupljuje i otežava njezinu obradu suvremenom mehanizacijom. Za vožnju od jedne do druge parcele troši se gorivo i vrijeme, a za prijavu na natječaje treba ishoditi hrpu dokumentacije za toliki broj parcela. – Komasacija će omogućiti brže i jeftinije obrađivanje zemljišta te povećanje proizvodnje – kaže zamjenik gradonačelnika Mario Medved. Čakovec je jedna od 14 jedinica lokalne samouprave (najviše ih je upravo iz Međimurske županije) koja je dosad pokazala želju za uključenjem u program okrupnjavanja zemljišta.
Ministarstvo nema novac?
Agencija za poljoprivredno zemljište je nakon izglasavanja Zakona o komasaciji prošle godine, diljem Hrvatske provela pet pilot-projekata u šest općina – Gundincima u Brodsko-posavskoj županiji, Zdencima u Virovitičko-podravskoj, Cerovlju u Istarskoj, Udbini u Ličko-senjskoj, te Podturnu i Vratišincu u Međimurskoj županiji. Obuhvaćeno je oko 7500 hektara zemljišta na kojem su prosječne veličine parcela od 0,1 do 1,5 hektara. – Svrha tih pilot-projekata bila je vidjeti kako zakon funkcionira u praksi, uočiti probleme koji se pojavljuju na terenu, definirati troškove i donijeti podlogu za donošenje podzakonskih akata. Cilj nije samo okrupniti posjed i stvoriti ovu mrežu kanala i puteva već i postaviti uvjete za konkurentnost poljoprivrednika kroz ekonomičniju proizvodnju, a glavni uvjet za to je da ima okrupnjeno i imovinsko-pravno sređeno zemljište, što će i dobiti komasacijom – ističe ravnateljica Agencije dr. sc. Blaženka Mičević. Dosad je odrađen “papirnati” dio posla koji se uglavnom odvijao u geodetskim uredima, no kad će komasacija započeti i na terenu, još se ne zna. Ministarstvo poljoprivrede nema za to predviđen novac, a pitanje je još i hoće li nova Vlada ići u izmjene zakona. Osim toga, plan komasacije Agenciji moraju odobriti Vlada i Sabor koji je već mjesecima raspušten. Među proizvođačima koji čekaju da komasacija nakon ispipavanja terena napokon i započne jest i OPG Biber iz Podturna koji proizvodi bučino ulje. – Najviše nas zanima kakvo će tko zemljište dobiti nakon okrupnjavanja jer nije sva zemlja iste kvalitete – kaže Mirjana Biber. Vlasnici se boje i izvlaštenja, no toga, tvrde u Agenciji, neće biti. Za poljoprivrednike će komasacija biti besplatna. Program ruralnog razvoja Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. predviđa i pomoć jedinicama lokalne samouprave koje će moći konkurirati za 150.000 do tri milijuna eura, od čega bi 85 posto pokrio EU, a ostatak država.
Prva je bila 1862. godine
U Hrvatskoj je od 1862. godine, kad je u vrijeme Austro-Ugarske obavljena prva komasacija, od ukupno 2,7 milijuna hektara zemljišta okrupnjena samo trećina, i to uglavnom onog kojim su upravljali PIK-ovi.
Izvlaštenja neće biti, za poljoprivrednike će komasacija biti besplatna, tvrde u Agenciji