Ulaganjima otklanjamo razloge za migracije
Novi europski plan za vanjska ulaganja koji je ovaj tjedan usvojila Europska komisija dokaz je naše predanosti ostvarivanju globalnog Programa za održivi razvoj do 2030. godine, usvojenog u Ujedinjenim narodima prošle godine. Plan ulaganja ima barem trostruki cilj: Prvo, njime Europska unija pokreće konkretni mehanizam razvojne pomoći koji uključuje privatni sektor u razvojno partnerstvo. A upravo to je u skladu s globalnom agendom za financiranje razvoja usvojenom prošle godine u Addis Abebi koja poziva sve zemlje da financiranje razvoja ne temelje samo na razvojnoj pomoći razvijenih zemalja nego sve više na doprinosu privatnih ulaganja i domaćim resursima zemalja u razvoju. Drugo, ovim planom vanjskih ulaganja utječe se na otklanjanje izvorišnih razloga za migracije, prvenstveno iz afričkih država i država u susjedstvu Europske unije u kojima su nestabilnost i oružani sukobi još dodatno pogoršani globalnom gospodarskom krizom i visokom nezaposlenošću, naročito mladih i žena. Treće, ovim planom otvaraju se nova tržišta za europske i, naravno, hrvatske potencijalne ulagače što će pridonijeti gospodarskom rastu i zaposlenosti i u Europskoj uniji. Regije kojima najviše trebaju ulaganja najčešće su upravo one gdje ulagači žele najmanje ulagati, i to zbog rizika, nestabilnost, sukoba ili loših poslovnih uvjeta. Zemlje u razvoju suočene su s trostrukim pritiskom slabog gospodarskog rasta, velikog rasta broja stanovnika i smanjenja izravnih inozemnih ulaganja i ostalih privatnih financijskih tijekova. Temeljni je cilj ovog plana upravo pomoći u uklanjanju prepreka – smanjenjem rizika, tehničkom podrškom za definiranje projekata i poboljšavanjem poslovnog okruženja u Africi i zemljama u europskom susjedstvu. Privatna ulaganja bit će ključna za ispunjavanje mjera i ciljeva dogovorenih u Addis Abebi, New Yorku i Parizu prošle godine. Procjenjuje se da će za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja trebati 3- 4 bilijuna eura godišnje. Čak i kada bi sve države dosegle cilj od 0,7 posto BND-a za službenu razvojnu pomoć, došli bismo do 300-400 milijardi eura, dakle na samo 10 posto svjetskih potreba. Ovaj plan nije nova avantura za nas. Tijekom proteklih godina sve smo se više koristili javnim sredstvima za poticanje privatnih ulaganja. Tako je između 2007. i 2015. 2,7 milijardi eura javnog novca iz fondova Europske unije privuklo ukupna ulaganja veća od 50 milijardi eura – gotovo 20 puta više. Planom vanjskih ulaganja išli smo korak dalje. Stvorili smo jamstveni mehanizam za preuzimanje dijela ulagačkih rizika, koji će omogućiti da 3,4 milijarde eura javnog novca dosegnu najmanje 44 milijarde eura investicija u zemljama u razvoju u Africi i europskom susjedstvu. Ne ostavljamo nikoga iza sebe Za naše zemlje partnere u razvoju ovaj će plan značiti pokretanje potrebnih strukturnih reformi, poboljšanje gospodarskog upravljanja te stvaranje dobrog poslovnog okruženja kako bi se potaknuo istinski, održivi, dugoročni rast. Ovaj plan omogućit će ulaganja koja se ne bi inače dogodila te će od njega izravnu korist imati oni kojima je to najviše potrebno, a ne posrednici. Naposljetku, to će značiti stvaranje pravih prilika za lokalne zajednice, pogotovo za žene i mlade ljude, kako bi imali bolju i perspektivniju budućnost. Ovo je dobitna situacija za lokalne i europske poslovne subjekte; one-stop-shop za javne i privatne ulagače. Za države članice ovaj plan omogućit će poboljšanje učinkovitosti ulaganja u zemljama u razvoju. A ako našu ambiciju svojim doprinosom poprate države članice i drugi partneri, ovaj plan mogao bi doseći privatna ulaganja od najmanje 88 milijardi eura, što bi bilo znatno više nego što su Europska unija i zemlje članice uložile u službenu razvojnu pomoć 2015. godine (68 milijardi eura). Ovim planom, u cjelokupnom spektru naših alata i politika, ujedno dokazujemo kako imamo snažnu volju da svoju ambiciju ostvarivanja istinski održivog razvoja i transformiranja svijeta pretvorimo u stvarnost.