Marićeva porezna reforma i prije Nove godine
Povećanje neoporezivog dohotka na 3750 kuna pratilo bi i smanjenje ili ukidanje poreznih izuzeća i olakšica. Najviše bi novca izgubio Grad Zagreb – 400 milijuna kn
Promjene idu u korist zaposlenih s većim plaćama, kao i samaca i radnika koji ne koriste previše osobnih odbitaka i olakšica Formira li se nova Vlada u kratkom roku, ministar financija Zdravko Marić najavio da će do kraja godine pokrenuti poreznu reformu na kojoj radi od proljeća ove godine. – O poreznoj reformi, poreznom rasterećenju, prohodnosti poreznog sustava, jednostavnosti i nadasve stabilnosti govorili smo ne samo u kampanji, nego i prije – istaknuo je Marić. Iduća bi godina tako mogla početi promjenom poreznih stopa u sustavu poreza na dohodak i povećanjem neoporezivog dijela plaće, kojemu se najviše trebaju veseliti bolje plaćene skupine građana i zaposleni koji ne koriste velik broj osobnih odbitaka.
850 milijuna kuna
Više stručnjaka koji su uključeni u pripremu porezne reforme potvrdilo nam je da bi porezno rasterećenje moglo biti oko 850 milijuna kuna! Radnik s prosječnom plaćom dobio bi 300 kuna više, a menadžer oko 2000 ako mu je mjesečna plaća oko 15 tisuća kuna. Država je 2015. građanima prepustila 2 milijarde kuna. HDZ je obećao da će neoporezivi dohodak povećati s 2600 na 3750 kuna i, kad bi sve druge olakšice ostale po starome, došli bismo u situaciju da porez na dohodak i pripadajući prirez ne bi plaćala polovica zaposlenih u zemlji, odnosno svi oni koji zarađuju nešto manje od prosječne bruto plaće. Stoga će se istodobno s povećanjem osobnog odbitka ići u promjenu poreznih olakšica za djecu, uzdržavane članove obite- lji te područja od posebne skrbi i grad Vukovar. Prema podacima iz 2013., sve te olakšice ostavljaju građanima 2,7 milijardi kuna godišnje. Kako Marić nastavlja započeto, postojeća je Vlada već najavila Europskoj komisiji da je primarni cilj novih zakonskih prijedloga “da se pronađe prostor za sniženje poreznih stopa, ali uz zadržavanje, odnosno povećanje razine prihoda kroz širenje porezne osnovice, uvođenje imovinskih ili ekoloških poreza te kroz ukidanje neproduktivnih poreznih rashoda (oslobođenja, olakšica i izuzeća od oporezivanja)”. Zaposlenim bi se roditeljima od utvrđenog poreza odbijao određeni iznos za prvo dijete (najčešće se spominje 350 kn), drugo (450 kn), treće (550 kn), četvrto (650 kn) i svako daljnje dijete. Novi bi model uglavnom pogodovao samcima ili zaposlenima koji dosad nisu koristili olakšice za uzdržavane članove obitelji, dok bi roditeljima s više djece gubitak u sustavu poreza na dohodak država nadoknadila isplatom dječjeg doplatka. Nadalje, očekuje se zbrajanje svih oblika dohotka od rada i njegovo oporezivanje prema važećim poreznim stopama.
Porez na nekretnine 2018.
Već nekoliko godina drugi se dohodak (honorari, naknade u nadzornim odborima i drugim tijelima, pa i menadžerski bonusi, rad u privatnim bolnicama, zarada profesora na raznim projektima i slično) oporezuje samo jednom stopom – 25 posto. Ideja je da se svi ti dohoci zbroje krajem godine i razreže razlika na dio koji prelazi u veći porezni razred. Treća bi promjena bila vezana uz najveću stopu poreza na dohodak koja bi se spustila na 36 posto, i to iznad porezne osnovice od 19 tisuća kuna. Osobni odbitak od 3750 kuna primjenjivao bi se i na mirovine (sada 3800 kuna). Procjena je da bi najveći gubitnik Marićeve porezne reforme bio Grad Zagreb, koji bi mogao ostati bez 400 milijuna kuna prihoda, a preostalih 450 milijuna prelilo bi se na ostatak zemlje. Najavljeno je i smanjenje stope poreza na promet nekretnina s 5 na 4 posto, ali i uvođenje jednostavnog poreza na nekretnine od 2018. godine kojim bi se neznatno promijenio način izračuna komunalne naknade, koja se ne više ne bi oporezivala po kvadraturi nego po vrijednosti i starosti nekretnine. Pravi bi vrijednosni porez na nekretnine počeo od 2020. kad se pripremi model procjene vrijednosti nekretnina i popiše sva imovina. Promjene u načinu oporezivanja PDV-a predviđene su za drugu polovicu mandata, a u kampanji se spominjalo i spuštanje stopa poreza na dobit.
Manje porezne olakšice za djecu, uzdržavane članove obitelji i mjesta od državne skrbi Lalovac je 2015. godine građanima ostavio 2 milijarde kuna, čime je porasla potrošnja