Bayer sad ima i sjeme – i “aspirin”
Tko kupi Monsantovo, odnosno Bayerovo sjeme, morat će kupiti i Bayerova zaštitna sredstva koja će jedina na njega djelovati
Spajanje Bayera i Monsanta nije ništa drugo nego “brak iz pakla” koji prijeti dodatnoj industrijalizaciji poljoprivrede, na štetu prirode, poljoprivrednika i šire javnosti – samo su neke od optužbi koje, nakon prekjučerašnje akvizicije teške 66 milijardi eura, pljušte od brojnih medija, znanstvenika, političara i aktivista. Svi oni zabrinuti su da preuzimanjem “najzloglasnije tvrtke na svijetu”, koja je svojedobno imala ulogu u stvaranju smrtonosnog herbicida Agent Orange, a u novije vrijeme “drma” svijetom genetski modificiranih usjeva, GMO na velika vrata ulazi u Europu.
Uništiti domaću konkurenciju
Većina zemalja EU, naime, GMO-u je rekla ne. Veću primjenu ima tek u dolini Ebra u Španjolskoj. No, poznajući moć raznih lobija te činjenicu da EU svakoj članici ostavlja na volju da samostalno odluči hoće li GMO na svojim poljima ili ne, megaakvizicija, koja je samo nastavak započete konsolidacije agrobiznisa s kemijskim sektorom na globalnoj sceni, ne nosi ništa dobro. Čak i ako ne prodaju više GMO-a u Europi, na čemu će nesumnjivo raditi, združeni biotehnološki giganti radit će na novim sortama, odnosno hibridima kukuruza, soje, suncokreta... koji ne moraju biti GM, objašnjava Matija Brlošić, predsjednik HPK. – Kupite li Monsantovo sjeme, i iduće ćete godine ovisiti o njegovu sjemenu, ai o Bayerovu aspirinu – zaštitnim sredstvima razvije- nim da samo na tu sortu sjemena djeluju – uvjeren je poljoprivredni stručnjak Stipan Bilić. Brlošić dodaje da to znači da su dvije preostale hrvatske sjemenarske tvrtke u opasnosti. Sjeme dvaju giganata u početku će vjerojatno biti jeftinije od hrvatskog, kako bi se uništila “domaća” proizvodnja, a kad više ne budu imali konkurencije, rast će i cijene sjemena i zaštitnih sredstava.
Primjer šećerne repe
– Nakon što je u osječkom institutu ukinuta proizvodnja sjemena za šećernu repu, cijene uvoznog u nas išle su dva puta gore – objašnjava Brlošić. Sjeme koje se razvija drugdje, a ne u našem klimatu, u nas ne mora biti otporno na sušu, kišu, vjetar... i dati visoke prinose, a poljoprivrednici će imati i sve manje izbora što će sijati. Akviziciji godine, koja će sad kontrolirati četvrtinu svjetskog sjemena i pesticida, prethodilo je 43 milijarde dolara vrijedno preuzimanje Syngente od ChemChine, a godinu ranije u istom su se sektoru spojili američki kemijski divovi Dow Chemical i DuPont. – Onaj tko kontrolom sjemena kontrolira i prodaju zaštitnih sredstava, može kontrolirati i cijelu europsku poljoprivredu – završava Bilić.