Čime Jandroković zaslužuje postati šef parlamenta? Zbog istančana osjećaja za priklanjanje šefovima HDZ-a?

Počeli su pregovori između HDZ-a i Mosta o sastavljanju Vlade. Kombinacija je bezbroj, ali mene zanima ona vezana uz kandidata za šefa parlamenta, a navodno je HDZ-ov kandidat Gordan Jandroković, novi glavni tajnik stranke. Prisjetio sam se teksta Nine Raspudića u Večernjem listu “I poslije Njonje Njonjo” u kojem autor podsjeća da je Jandroković jednako bio uz Ivu Sanadera, zatim Jadranku Kosor, a potom i uz Tomislava Karamarka, pa zaključuje: “Za razliku od brojnih kolega, Jandrokovića se nije povezivalo ni uz kakvu aferu, lopovluk, nije imao ispada, nije se bahatio, ali njegova servilnost brzo izmjenjujućim šefovima HDZ-a bila je tolika da je postao simbol poltrona u hrvatskoj politici”. Taj čovjek za sve prigode dobar je, čini se, i Andreju Plenkoviću, pa je imenovan glavnim tajnikom HDZ-a, i kao što se priča i kandidat je za predsjednika Sabora. E sad, je li dobro da na tako odgovorno mjesto dođe čovjek kojega “... se nije povezivalo ni uz kakvu aferu, lopovluk, nije imao ispada, nije se bahatio...”, ali je vjerno bio uz Sanadera, Jadranku Kosor, Karamarka i sad Andreja Plenkovića? Je li Jandroković profesionalac koji odgovorno radi svoj posao bez obzira na to tko mu bio šef, ili je, kao što piše u tekstu Ive Puljić-Šego i Marka Špoljara (VL 14. rujna 2016.), “...čovjek istančana osjećaja za priklanjanje novim predsjednicima stranke”? Ako je Plenkovićev HDZ nastavljač politike kakvu su provodili Sanader, Kosor i Karamarko, onda tu ima mjesta i za Jandrokovića. Ako je pak Plenković drukčiji od spomenute trojke, što onda tu radi Jandroković? Koje su to kvalitete koje ga kandidiraju za mjesto predsjednika Sabora? Zar je poltronstvo ta kvaliteta koja bi trebala biti presudna? Nadam se da ipak neće biti tako, i da će predsjednik Sabora biti predstavnik svih zastupnika, a ne “...čovjek istančana osjećaja za priklanjanje novim predsjednicima stranke”.