Dizanjem mora Opuzen i Trogir bili bi najugroženiji
Izradili programe za prikaz i rješavanje stvarnih situacija
Studentica Maja Bahnik ima projekt koji prikazuje koliko je autobusna stanica udaljena od škole, ima li u blizini škole kafića... irenakustura@vecernji.net Prijeti li Zadru sudbina Atlantide, je li geografska karta oružje politike, kuda idu divlje svinje, gdje locirati pojedinu školu i koja je optimalna udaljenost učenika od škole, kako čitati karte, a da ne zaključite da je zemlja ravna ploča samo su neka od pitanja na koja u svojim projektima odgovaraju studenti pete godine geografije zadarskog sveučilišta. U svom učenju i radu oni koriste Geografski informacijski sustav (GIS) koji pomaže korisnicima da razvijaju vještinu prostornog razmišljanja i potiču aktivno sudjelovanje u procesu stjecanja znanja o promjenama i utjecajima na okoliš koji ih okružuje.
Moderna geografija
Zahvaljujući korištenju GIS- a Sveučilište u Zadru moderniziralo je studij geografije zbog čega će i učenici koje budu podučavali tako obrazovani nastavnici dobiti moderniji i prihvatljiviji način učenja geografije, koja nije samo nabrajanje pojedinih kontinenata, zemalja, njihovih prirodnih karakteristika i glavnih gradova. Da je geografija puno više od toga, pokazali su nam Fran Domazetović, Darija Borić, Josip Šetka, Maja Bahnik i Nediljko Ralica na primjeru svog najbližeg okruženja, grada Zadra i njegove okolice. – Porast razine mora od jednog do šest metara ugrozila bi mnoga priobalna područja, a na našem dijelu Jadrana najugroženiji bi bili Opuzen, u kojem bi 80 posto općine bilo poplavljeno, stari dio grada Trogira koji bi s nadmor- skom visinom od 1,6 metara bio potopljen u cijelosti, a ugrožena bi bila i stara gradska jezgra Zadra – kaže student Fran Domazetović pokazujući na računalu precizno označena područja koja bi, i u kojoj mjeri, prekrilo more. Pri obradi tema o utjecaju zagrijavanja atmosfere na svakodnevni život učenici kojima budu predavali nastavnici poput Frana Domazetovića moći će na računalnim kartama vidjeti hoće li more prekriti njihovu ulicu, kuću ili škole, što postaje daleko zanimljivije od toga da uče napamet. – Ah, da, do te škole dijete ima nogostup i ne mora prelaziti veliku prometnicu. Škola ima veliko igralište, radi u jednoj smjeni, odgovara nam – tako bi na temelju projekta koji je izradila Maja Bahnik svaki roditelj u Zadru mogao birati u koju će školu poslati svoje dijete. Taj se model može primijeniti na čitavu Hrvatsku, a otkriva i koliko je autobusna stanica udaljena od škole, ima li u blizini kafića ili kockarnica, ima li škola organiziranu prehranu. Svaki roditelj može postaviti kriterije koji su mu bitni i program će mu iščitati škole koje ga zadovoljavaju. – To je to, nama nedostaje analitički pristup u izradi nove mreže škola. Ovaj projekt i kriteriji dobra su polazna osnova, može se primijeniti za čitavu Hrvatsku, samo ga je potrebno malo proširiti i modelirati – oduševljeno je komentirao savjetnik u Ministarstvu obrazovanja Ivan Milanović Litre. Oduševili su i projekti ostalih studenata koji su pokazali kako se geografskim kartama može manipulirati u prikazivanju veličine kontinenata i zemalja te gustoće njihove naseljenosti. Da karta može biti oružje u politici, pokazao je Josip Šetka, a posebno su značajne u predizborno i izborno vrijeme kada se korištenjem određenih boja i tipova karata može stvoriti dojam da određena politička opcija na nekom području ima prednost iako brojke pokazuju drukčije. A gdje uzgajati određene poljoprivredne kulture ili gdje se nalazi divljač pokazao je koristeći karte i niz drugih parametara Nediljko Ralica. Svi oni nov način podučavanja geografije usvojili su zahvaljujući svojim nastavnicima docentima Nini Lončar i Anti Šiljegu.
Projekti za stvaran život
– Naše je sveučilište integrirano i obrazuje nastavnike općih i strukovnih predmeta te učitelje strukovnih predmeta, a nastojimo da dobiju vrhunsko obrazovanje jer polazimo od toga da nikome nije i ne bi trebalo biti svejedno kome povjeravamo pola milijuna naših učenika – kaže rektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. Dijana Vican naglašavajući da je nastavnik zanimanje od nacionalnog značaja. Dodaje da stalno moderniziraju visokoškolske kurikulume za stjecanje nastavničkih kompetencija. – Kroz projekte koje rade primjenom GIS-a studenti razvijaju sposobnost analiziranja, sinteze, argumentiranja, vođenja rasprave, rada u timu, suradnje, tolerancije, a sa studija odlaze osposobljeni za primjenu GIS-a kao sredstva koje ne samo da omogućuje kreiranje odgojnoobrazovnih sadržaja, nego i davanje istinitih i transparentnih rezultata istraživanja – zaključuje rektorica Vican.
Na Sveučilištu u Zadru stalno se moderniziraju kurikulumi za obrazovanje nastavnika