Samo deset posto ljudi je ljevoruko, a znanstvenici i dalje ne znaju zašto

Bez obzira na sve, još ne znamo zašto su točno pojedini ljudi ljevoruki. Znamo samo da smo po tome slični neandertalcima Voditelji BBC- jeva popularno-znanstvenog podcast serijala The Curious Cases of Rutherford & Fry pozabavili su se – ljevicom. Odnosno, zašto su ljevoruki ljudi tolika rijetkost. Pogotovo kada se njihov broj usporedi s ljudima koji čuju bolje na lijevo uho, njih je 40 posto, koji bolje vide na lijevo oko, njih je 30 posto, te onih koji loptu udaraju lijevom nogom, njih je 20 posto. A ljevorukih nas je samo deset posto. Pogotovo je to zanimljivo ako znamo da naši srodnici čimpanze podjednako koriste obje ruke. No tako nije bilo s neandertalcima, i kod njih je samo deset posto populacije bilo ljevoruko. Danas se zna kako razlog zbog kojeg su ljudi ljevoruki leži u genetici. No ne zna se još koji je točno gen za to odgovoran. Dakle, nemamo pojma zašto su točno ljudi ljevoruki. Ima, među- tim, znanstvenika koji smatraju kako je povezanost ljevorukosti ili desnorukosti s nekim talentom ili hendikepom ipak rezultat selektivnog izvještavanja. Nema dokaza jesu li doista ljevoruki ljudi bolji arhitekti ili glazbenici kao što nema dokaza ni da su takvi ljudi skloniji disleksiji ili autizmu. Sve što se s većom sigurnošću može utvrditi jest da se ljevorukost ili desnorukost može prepoznati još kod fetusa. Ako sišu desni palac, bit će dešnjaci, ako sišu lijevi, bit će ljevaci! A devet od deset fetusa ipak je sklonije svojem desnom palcu. Sva druga istraživanja još su nedostatna.

Nema dokaza ni da su ljevaci bolji arhitekti ili glazbenici, kao ni da su skloniji disleksiji i autizmu

BINGO / 40. kolo