Može li Hrvatska biti kao Danska

Bilo je trulo i u državi Danskoj, ali sada su Danci najsretniji stanovnici svijeta. Norveška ima naftu, ali zakonom je zabranila da se od 2025. prodaju automobili na benzinski i naftni pogon. U Danskoj ne samo što nije prestižno imati automobil već visokim porezima država „odgovara“od kupnje osobnih vozila. Večernji list je u broju od 3. listopada pod naslovom „Tko god bio na vlasti, nama Dancima će biti dobro“objavio reportažu o životu u toj državi kakvu Hrvati mogu samo sanjati. Tko će u Hrvatskoj, na primjer, provesti reformu kakva je provedena u Danskoj smanjenjem broja županija, općina, ukidanjem papirologije...Danska je do 31. prosinca 2006. bila podijeljena na 15 županija (na danskom amt) i 217 općina ili komuna (na danskom kommuner). Dan zatim imala je pet regija i 98 općina. U RH stranke raspravljaju o podjeli fotelja umjesto o učinkovitosti uprave. U Danskoj nisu potrebni papiri (vjenčani list, smrtovnica, potvrde, formulari, pečati...) jer je sve elektronički i u kompjutorima. U Hrvatskoj se raspravljalo o bušenju Jadrana (bit ćemo kao Norveška, klicali su političari) i korisnosti rafinerija (ne

zatvarajte Rafineriju Sisak, klicali su političari) kada se bude crpila nafta, a u Norveškoj zabranjuju automobile na naftno-benzinski pogon. Europski parlament ovog je tjedna ratificirao sklapanje prvog globalno obvezujućeg sporazuma o klimi uime EU (610 od 679 prisutnih zastupnika glasovalo je za). Globalni sporazum o klimi stupa na snagu kada ga ratificira najmanje 55 država koje emitiraju najmanje 55% svjetske emisije stakleničkih plinova i ovom europskom ratifikacijom učinio se taj važni korak (u Hrvatskoj je sve prošlo nezapaženo). Ostavimo ugljikovodike pod zemljom, mislimo na našu djecu. I Nizozemska će zabraniti prodaju vozila na naftu i benzin od 2025. i prelazi na električne automobile. Italija u proračunu nastavlja podupirati pretvaranje zgrada u održive (prošle se godine uložilo 28,5 milijardi eura u energetsku obnovu zgrada, čime je zaposleno 425.000 ljudi). Francuska ulaže 150 milijuna eura za povećanje sa 700 na 1400 km biciklističkih staza... U Hrvatskoj se nije uspjelo ni pečate izbaciti iz upotrebe. Jer, bez pečata, tko će kome zapečatiti.