Imamo jednu trgovinu na 136 kupaca
U Hrvatskoj je dva do četiri puta lakše otvoriti šoping-centar nego u Belgiji ili Njemačkoj, cijenu otvaranja velikim trgovcima platili su mali – ima ih samo 25 % 31 6
Istraživanje OECD-a i Svjetske banke pokazuje da je Hrvatska među najliberalnijim zemljama u EU za otvaranje trgovine Ljubica Gatarić Rijetka su područja u kojima Hrvatska prednjači ispred ostalih država članica EU, no istraživanje OECD-a i Svjetske banke pokazalo je da se to zbiva u djelatnosti trgovine. Hrvatska je u grupi zemalja s najmanjim stupnjem regulacije u maloprodaji, što je, vjeruju, i jedan od važnih razloga zbog kojeg su strane tvrtke investirale u trgovinu. Indeks kojim se mjeri stupanj reguliranosti iznosi od 0 do 6, a kod nas je on 1,42, dok je u “krutoj” Belgiji taj indeks 4,06, Italiji 3,15, Njemačkoj 2,71, Austriji 2,40. OECD je u svojoj analizi uspoređivao prepreke za ulazak u maloprodaju, operativna ograničenja i kontrolu cijena od strane države. Po tome, u Hrvatsku je maloprodaju dva do četiri puta lakše ući nego na belgijsko ili njemačko tržište!
Pravila jedinstvenog tržišta
Stupanj rigidnosti u novim članicama EU niži je nego u starima, jer su u procesu pregovaranja nove članice liberalizirale svoje tržište više nego što su to stare članice EU i dandanas spremne učiniti, pa sad iz tih država pušu drukčiji vjetrovi. Poljska želi oporezovati velike trgovačke lance kako bi pomogla malima, Mađarska priprema zakon kojim bi otežala poziciju stranih trgovaca, a Rumunjska i Slovačka žele zakonom obvezati supermarkete da prodaju više domaćih proizvoda. To žestoko osuđuju u Europskoj komisiji jer je protivno pravilima jedinstvenog tržišta. Po kojima loše prolaze – slabiji. Cijenu hrvatskog otvaranja platili su mali sustavi čiji je tržišni udio pao na samo 25 %! Podaci DZS-a za 2014. godinu pokazuju da su u pet godina veliki lanci povećali udio u prihodima s 49 na 61 % hrvatske maloprodaje, srednje veliki pali su na 14 % tržišnog kolača, a mali s 30 na 25 %! Hrvatska ima 31 tisuću prodavaonica, jedna dolazi na 136 stanovnika, odnosno sedam ih je na tisuću stanovnika! U ukupnom broju prodajnih mjesta i dalje dominiraju mali trgovački prostori – njih 20 tisuća, no glavnina novca slijeva se u nešto više od 6000 trgovina u sastavu velikih trgovačkih lanaca. Svjetska banka smatra da je smanjivanje regulatornih prepreka put i za ostale uslužne sektore, primjerice sektor profesionalnih usluga, gdje smo prvi po krutosti. Svjetska banka smatra da je smanjenje zapreka u uslužnom sektoru važno za rast produktivnosti i BDP-a. Sanja Smoljak-Katić, direktorica HUP-ove granske udruge, potvrđuje da se na naše tržište maloprodaje lako ulazi i iz njega izlazi, te da se slobodno odvijaju procesi spajanja poduzetnika u skladu s europskim direktivama o slobodi kretanja radnika, kapitala, robe i usluga. – Svaka država, unatoč mogućnosti djelovanja na otvorenom trži- štu, nastoji ugraditi mehanizme kojima želi postići svoje strateške gospodarske ciljeve, no kod nas su najčešći državni mehanizmi ad hoc zakoni koji se donose bez procjene učinaka propisa, što nije najbolje dugoročno rješenje – komentira Sanja Smoljak-Katić.
Nestalo 4000 obrta u 5 godina
Stručnjak za trgovinu s Ekonomskog instituta Damir Anić vjeruje da nizak stupanj regulacije nema utjecaja na stanje u trgovini, ali do restrukturiranja tržišta dolazi zbog konkurencije. – Tržište maloprodaje u RH se razvija pod utjecajem najvećih trgovačkih lanaca i kolač je već podijeljen – dodaje Anić. Predsjednik Ceha trgovine HOK-a Mlade Malta navodi da je u za- dnjih godinu dana nestalo 715 ili 6,5 posto obrta iz ceha trgovine, a u pet godina njih oko četiri tisuće. – Ušli smo u tržišnu utakmicu dosta nespremno, nismo dovoljno pratili trendove u trgovini, nekontrolirano su su ulazili trgovački lanci, a šutjelo se o propadanju male trgovine i radnih mjesta – požalio se Malta. – Najvažnija politika je zaštita tržišnog natjecanja, jer ona utječe na odnose između najvećih trgovaca i na to da ostaje konkurencija na pojedinim lokacijama i tržištima. Hrvatska ima relativno visoku razinu koncentracije u trgovini, s dominacijom velikih trgovačkih lanaca. Pad broja maloprodačava negativno utječe na zaposlenost i na trgovačku ponudu – tvrdi Damir Anić.
U pet godina veliki lanci povećali su udio u prihodima s 49 na 61 % hrvatske maloprodaje