Nikad izloženi radovi Ignjata Joba govore o skrivanju u umobolnici
Slikar je simulirao ludilo da izbjegne ratni zatvor
Autor izložbe Zvonko Maković skupio je stotinjak slika, a tu su i Jobovi najraniji radovi iz 1917. godine, kao i oni nastali za studiranja
S prednje strane slike akt Lize Križanić, supruge karikaturista Pjera Križanića. A na poleđini jedan od najboljih autoportreta Ignjata Joba. Rijetku priliku da vide kako je poznati slikar doživljavao sam sebe imala je grupa novinara koja je jučer, dan prije otvaranja, obišla novu izložbu u Klovićevim dvorima. Izložbu “Ignjat Job – Vatra Mediterana” postavio je Zvonko Maković, koji je i detaljno objasnio Jobov opus, a usto i skinuo sliku sa zida da bi pokazao ono što je skriveno.
Spasio ga je liječnik
Uz nju, sve do 8. siječnja bit će izloženo stotinjak Jobovih radova. Bit će izloženi i njegovi najstariji radovi iz 1917. godine, ali i neke slike koje dosad nisu izlagane u Zagrebu. – Jedna je od njih i “Luđaci”, njegovo prvo veliko djelo, nastalo 1929. godine. Opsesivna je to tema Jobova stvaralaštva kojoj se stalno vraća. A povezuje se i s njegovom biografijom. On je, naime, početkom I. svjetskog rata završio u zatvoru nakon političkog izgreda. Izbavio ga je jedan liječnik, obiteljski prijatelj i smjestio ga u duševnu bolnicu. Job, iako je samo simuli- rao svoje ludilo, tamo je ostao dvije godine – kaže Zvonko Maković.
Štafelaj i originalne boje
Postavljena su i njegova tri ključna remek-djela – “Turnanje vina”, “U krčmi” i “Nedjelja” nastala u godinama pred njegovu smrt, kad je već bio onemoćao od tuberkuloze. – Job kroz godine slika i pejzaže, prizore iz svakodnevnog života, ali i portrete. Uz to, u suradnji s kustosicom Ivom Sudec Andreiss postavili smo i skice iz doba dok je još studirao – govori Z. Maković. Tamo je i njegov štafelaj i originalne boje, a puštat će i biografske filmove o njegovu životu.