14. svibnja 1945. Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine naređuje da se svi Šokci i Bunjevci upišu kao Hrvati bez obzira na izjavu
Već prilično komplicirani odnosi između Hrvata i Bunjevaca u Vojvodini dodatno su otežani zahtjevom Nacionalnog vijeća bunjevačke manjine u Srbiji da Skupština Vojvodine jedan akt iz 1945. godine proglasi aktom nasilne asimilacije. Radi se o aktu koji je 14. svibnja 1945. godine donio Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine kojim je naloženo da svi Bunjevci i Šokci koji žive u Vojvodini moraju biti upisani kao Hrvati bez obzira na svoju izjavu. Aktom je naloženo i da se sve izdane isprave s upisanim Bunjevcima unište i izdaju nove s hrvatskom narodnošću kao i da se popisi narodnosti isprave na isti način.
“Podobni odrađuju posao”
– Naš zahtjev upao je u proceduru pa očekujemo da ćemo na prvoj sljedećoj sjednici Skupštine Vojvodine ispraviti ovu povijesnu nepravdu prema Bunjevcima. Mi time ne dobivamo ništa osim moralne satisfakcije koja nama Bunjevcima puno znači. Ne očekujemo nikakve isprike, ali bi bio red da se ovaj recidiv prošlosti ispravi, rekla je predsjednica Bunjevačkog nacionalnog vijeća Suzana Kujundžić Ostojić. Govoreći o svome zahtjevu, Kujundžić Ostojić kaže da se svatko ima pravo izjašnjavati kako se osjeća i kako želi te da bi Skupština Vojvodina, kao sljednik donosioca spornoga akta, trebala poništi akt diskriminacije. Tvrdi i kako su Bunjevci i Hrvati, unatoč brojnim sličnim običajima, zapravo dvije različite nacionalne manjine i da se ona osobno osjeća kao Bunjevka, a ne Hrvatica. Prema njenim riječima, austrougarski popis govorio je o 120.000 Bunjevaca na trokutu Subotica-Sombor-Baja (Mađarska), dok ih danas u Vojvodini živi svega oko 16.500. I Mirko Bajić, predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca, ističe da se on smatra Bunjevcem, a ne Hrvatom te da su Bunjevci zapravo zasebna nacionalna manjina u Srbiji kao i brojne druge. Tvrdi da je do prije Drugoga svjetskog rata u Subotici živjelo 42.000 Bunjevaca i 800 Hrvata te da ih se „diskriminatorskim aktom iz 1945. godine svelo na današnje brojke“. Podsjeća i da djeca Bunjevaca imaju pravo učiti materinski jezik s elementima nacionalne kulture. Demantira da Bunjevci imaju poseban status kod vlasti u Beogradu. – To su floskule kako se nas podržava, a Hrvate ne kako bi im se osporila neka prava. Bunjevce nije stvorila nikakva država, ali smo mi, kao nacionalna manjina, iskoristili pravo da se osobno izjašnjavamo po svome osjećanu i da zaštitimo svoju posebnost. I dalje ćemo nastaviti raditi na zaštiti prava Bunjevaca kao zasebne nacionalne manjine u Srbiji – rekao je Bajić.U isto vrijeme predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov kaže kako je cijela ta priča smiješna i jedna velika politička igra koja traje već godinama. – Cilj je da se hrvatski korpus u Vojvodini razbije kako bi se mogao lakše kontrolirati i u konačnici asimilirati. Pri tome su pronađene podobne osobe koje cijeli taj posao odrađuju. Ne želim nikome osporavati kako da se izjašnjava, ali očekujem da država bude isključena sa svojim gestama i svjedočenjem moći po ovom pitanju. To nije izdvojen eksces, nego posljedica kontinuiranog miješanja države koje za cilj ima dekroatizaciju Bunjevaca – rekao je Žigmanov.
“Upletena Vučićeva stranka”
S obzirom na to da su Savez bačkih Bunjevaca i Srpska napredna stranka, koja je na vlasti u Vojvodini i Srbiji, u koaliciji, Žigmanov kaže kako taj podatak govori i o visokoj involviranosti stranke premijera Aleksandra Vučića u ovo pitanje. Kaže i kako je nedavna dodjela visokog državnog odlikovanja Zvonku Bogdanu, koji se izjašnjava kao Bunjevac, od predsjednika Srbije Tomislava Nikolića također dio te igre.