2017. KRAJ KRIZE
/ Cijena hrvatskog duga već je prepolovljena / Do kraja godine kreditni rejting mogao bi se promijeniti iz negativnog u stabilan / Gatarić: Nijedna Vlada u posljednjih osam godina nije imala tako jak vjetar u leđa kao što će ga imati Plenkovićeva
Još od Sanaderova ulaska u visoku politiku nijedan hrvatski premijer nije imao tako dobar vjetar u leđa na početku svoga mandata kao što ga ima Andrej Plenković. Građani ga doživljavaju kao pomirljivog i razumnog političara koji ne stvara podjele u društvu, gospodarstvo se ipak izvuklo iz recesije i raste, na svjetskim tržištima još traje politika niskih kamatnih stopa i jeftinih energenata, a promijenjeno je i raspoloženje glavnih centara moći prema strogoj politici štednje pa se i u Europi javlja sve više inicijativa za poticanje potrošnje. Posljednja je došla iz Europskog parlamenta koji predlaže da se svim mladim ljudima poklone vaučeri za jednomjesečno putovanje Europom. Rast hrvatskog BDP-a doveo je i do stabilizacije javnog duga, a prvi put nakon osam godina prestalo se govoriti o fiskalnom deficitu kao ključnom problemu hrvatskih javnih financija.
Propusti u javnim poduzećima
Andrej Plenković stvarno bi morao biti netalentiran političar, a pokazalo se da on to nije, da 2017. godinu pretvori u noćnu moru hrvatskih građana. Nitko, naravno, ne zna što već sutra može iskrsnuti kao velika prijetnja, no gleda li se sadašnje stanje, glavnina potencijalnih rizika vezanih uz Hrvatsku odnosi se na domaću političku stabilnost, što je šef HDZ-a zasad amortizirao pridobivanjem široke podrške različitih političkih aktera. Na financijskom se planu iduća godina spominje kao problematična uglavnom zbog povećanog iznosa javnog duga koji dolazi na naplatu, za trećinu većeg nego što je bio ove godine. Ipak, na ta bi dospijeća trebalo gledati kao na pozitivan događaj jer s Vladom koja normalno funkcionira ona bi morala smanjiti, a ne povećati pritisak na državni proračun i njegovo uravnoteženje. Razlog zbog kojega bi trebalo promijeniti kut gledanja je taj što je u godinama kad je Hrvatska izdavala obveznice i uzimala kredite koji će se iduće godine refinancirati kamata na dug bila između 6 i 7 posto godišnje. Stanje na tržištu novca sada je takvo da se taj dug može zamijeniti dvaput jeftinijim novcem. Svi znaju da države ne vraćaju glavnicu duga, nego ga nastoje pametno potrošiti i “zarolati” za povoljniji. Nije isto ako se za 30 milijardi kuna duga godišnje plaćaju dvije milijarde kuna kamate, kao što smo plaćali dosad, ili manje od milijarde kuna, koliko bi idućih godina bila cijena toga duga po sadašnjim tržišnim uvjetima. Milijarda kuna je puno novca, njome se može pokriti povećanje neoporezivog dijela plaće svim zaposlenima ili polovica svote potrebne za povišicu u