Cijene komunalija pale 3,6%, vode, struje, plina i stanovanja 3,3%
godine. Studentima će u početku biti ponuđeno najmanje sto mjesta za plaćenu studentsku praksu u renomiranim hrvatskim tvrtkama, a dodatna podrška bit će pružena studenticama kroz specijaliziran program mentorstva da bi im se olakšalo uključivanje na tržište rada i profesionalni razvoj. Predviđeno je trajanje inicijative 18 mjeseci, s mogućnošću produljenja. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić rekao je da se tim projektom mladima želi omogućiti stjecanje vještina i znanja koja će im koristiti pri zapošljavanju. Smatra da sadašnji obrazovni sustav učenike i studente ne čini dovoljno spremnima i konkurentnima za tržište rada. Poslodavci će tako moći prepoznati najbolje studente i zadržati ih u tvrtkama. – Cilj povezivanja visokog školstva i kompanija je da studentska praksa postane neizostavan dio školskih kurikuluma. Praksa će biti u vrijeme ispitnih rokova. Danas tvrtke imaju velikih problema s pronalaženjem kvalitetnih ka- drova, traje veliki lov za talentima i ovo je pravi način da oni ostanu u Hrvatskoj – kazao je Majetić. Praksa će, kaže, trajati minimalno šest tjedana. Nada se da će HUP s Rektorskim zborom uskoro potpisati ugovor o suradnji po tom pitanju. Direktorica EBRD-a za Hrvatsku Vedrana Jelušić Kašić upozorila je na enormnu 40-postotnu nezaposlenost mladih u Hrvatskoj. – Nadam se da je ovo prava preporuka mladima da u Hrvatskoj posla ima – kazala je Jelušić Kašić. Zasad je niz velikih tvrtki, među kojima su Atlantic Grupa, Agrokor, Erste banka, Ina, HT, Pliva, Podravka, već izrazile interes za sudjelovanjem u projektu, ali i dio fakulteta – Ekonomski i Agronomski u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku, Ekonomski i Pravni fakultet u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, Odjel za matematiku Sveučilišta u Osijeku, Sveučilište u Puli i Ekonomski fakultet u Rijeci. Potrošačke cijene u rujnu pale su 0,9 posto na godišnjoj razini, manje nego mjesec dana prije kada su skliznule 1,5 posto, no i dalje upućuju na nastavak višegodišnjih deflacijskih pritisaka, objavio je Državni zavod za statistiku. Podaci upućuju na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom na to da je trend pada potrošačkih cijena ušao već u treću godinu. No, ti su pritisci ponešto oslabjeli jer su u rujnu potrošačke cijene na godišnjoj razini skliznule manje nego u kolovozu. U rujnu su na godišnjoj razini najviše pale cijene komunikacija, za 3,6 posto, a slijedile su cijene stanovanja, vode, električne energije i plina s padom od 3,3, što je ponajviše posljedica pada cijena plina za 18,5 posto.