Curenje nafte u C. Gori uništilo bi našu obalu
Bojim se da je sad kasno za isključivi gospodarski pojas
Nužan je međudržavni sporazum svih zemalja koje baštine Jadransko more, kojim treba odrediti kako i gdje se može bušiti... dijana.jurasic@vecernji.net U rujnu su crnogorska vlada i talijansko-ruski konzorcij Eni i Novatek ugovorili istraživanje nafte i plina u podmorju Crne Gore, a čelnik crnogorskog turističkog udruženja kazao je da bi u slučaju incidenta više bila ugrožena južna Dalmacija nego Crna Gora jer se bušotine nalaze na mjestu gdje teče jaka struja koja ide od Albanije prema Hrvatskoj. S akademikom Franom Kršinićem razgovarali smo o posljedicama bušotina u Crnoj Gori u slučaju incidenta za našu obalu, te je li kasno da Hrvatska proglasi isključivi gospodarski pojas (IGP). Akademik Kršinić, koji je sada u mirovini, bio je predsjednik Vijeća HAZU za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana koje je smatralo da je Hrvatska trebala proglasiti IGP.
Je li točno da bi u slučaju incidenta u Crnoj Gori najviše bila ugrožena južna Dalmacija?
Ako bušotine budu u smjeru ulazne jadranske struje, bit će ugroženi otoci Mljet, Korčula, Lastovo i Vis. Ne znam na kojoj su dubini lokacije za bušenje u Crnoj Gori jer nije isto dogodi li se incident na dubini od 100 metara na kojoj se šteta može sanirati ili na dubinama od 400, 500 metara, što je daleko opasnije i riskantnije jer morske struje nisu identične i iste jakosti, a osim opće struje u Jadranu postoje i specifične pod utjecajem vjetra, morskih mijena... U sluča- ju incidenta u Crnoj Gori sigurno bi stradala naša obala, ali nisam siguran da ne bi stradala i njihova. Teško je unaprijed znati do kakvog bi incidenta došlo, do istjecanja plina ili nafte, i u koje vrijeme jer ni tok morske struje nije identičan cijelu godinu. Najveća opasnost za zagađenje je kad bi se dogodilo u vrijeme kad dolazi do izdizanja dubokomorske vode na površinu, tzv. upwellinga. Tada bi nafta došla do same površine mora i onda nam je obala gotova. Ne možete čistiti kamenitu obalu kakva je naša, nema za to načina, možete pjeskovitu poput talijanske.
Smatrate da je nužan međudržavni sporazum između Italije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije da bismo zaštitili naš dio Jadrana?
Nužan je međudržavni sporazum svih zemalja koje baštine Jadransko more, no, nažalost, nemamo ga. Bilo je dovoljno vremena da vlade sjednu i dogovore se jer su bili očiti pritisci za bušenje Jadrana, a mi smo to prespavali. Trebalo je međudržavnim sporazumom točno odrediti pravila igre, kako i gdje se može bušiti. U EU se govori da se mora urgentno povećati prostor zaštićenog mora jer je posebno ugroženo Sredozemno i Jadransko moro i očito se inzistira da se poveća površina zaštićenog, ne samo priobalnog nego i otvorenog mora.
Što možemo sada učiniti, bez međudržavnog sporazuma, da bismo zaštitili južnu Dalmaciju?
Sad je, nažalost, kasno jer smo imali vremena i trebali smo s Crnom Gorom na vrijeme razgovarati, sad treba pitati stručnjake za pravo mora što se može učiniti.
Ugrožavaju li nas više bušotine