Zagreb se gradi kako odgovara mešetarima, a ne građanima

Dlana.kovacevic@vecernji.net ivlje građevinske intervencije na zagrebačkim javnim površinama – Horvatinčićeva terasa na Cvjetnom trgu, uzurpacija parka za gradnju crkve na Savici, sporno preuređenje Britanskog trga – najnoviji su pokazatelj koliko je duboka kriza zagrebačkog urbanističkog identiteta. Događa se to zbog neplanskog upravljanja gradom, štoviše, Zagreb, tvrde urbanisti, već dulje od desetljeća nije doživio intervenciju na javnim površinama koja bi unaprijedila njegov identitet. Jednoglasno poručuju: “Urbanistički identitet koji Zagreb ima datira iz 19. stoljeća, novi se identitet ne razvija, i neće ga biti ni za novo desetljeće!” Rezultat toga nepovezane su intervencije Gradskog ureda za izgradnju grada na javnim površinama, puko kozmetičko održavanje prometnica i gradnja zbijenih stambenih kompleksa u kojima nema mjesta za razvoj društvenih sadržaja. Urbani identitet vrijednosna je kategorija koja se izgrađuje baš kao i kultura prostora, objašnjava Saša Šimpraga, analitičar prostora, publicist i aktivist. Zagreb kao metropola takve vrijednosne kategorije, ali ni kulture – nema. Svjedoči o tome i posljednji slučaj s terasom na Trgu Petra Preradovića u kojem je nepoštovanje arhitektonskih i urbanističkih pravila rasvijetlilo poražavajuću činjenicu da se Zagreb prostorno razvija onoliko koliko je to potre- Nastavak na 30. stranici