Račun za smeće u Ljubljani pao s 10,5 na 8 eura, odvajaju čak 65 posto otpada
U Ljubljani se smeće odvozi jednom tjedno ispred zgrada, a samo jednom u tri tjedna ispred kuća. Jedna sabirnica dolazi na 124 stanovnika U Hrvatskoj se samo 17 posto komunalnog otpada odvojeno prikuplja i reciklira, sve ostalo završava na deponijima. Naši susjedi Slovenci pak odvojeno prikupe gotovo 70 posto komunalnog otpada i u recikliranju su europski prvaci. Njihov glavni grad Ljubljana za ovu je pak godinu proglašen Europskom zelenom prijestolnicom, a tu titulu koju dodjeljuje Europska komisija najviše je zaslužio zbog svog sustava gospodarenja otpadom.
Pretrpani kontejneri
Od 2012. do 2013. građanima su podijelili 65.000 kontejnera za papir i ambalažu
U Ljubljani se odvojeno prikupi oko 65 posto otpada, a cilj im je do 2025. doći do najmanje 75 posto. Prije 12 godina taj je grad po postotku odvojeno prikupljenog otpada bio na razini na kojoj je sad Zagreb – oko šest posto. U Zagrebu su, otkako je prorijeđen odvoz smeća, ovih dana česti prizori pretrpanih kontejnera, a takvih je prizora bilo i u slovenskoj metropoli dok se sustav nije uhodao. U Ljubljani su 2004. na zelenim otocima počeli odvojeno skupljati papir i ambalažu, a 2006. i biootpad. Pomoćnik direktora ljubljanske komunalne tvrtke Snaga Igor Petek kaže da su se najveće i ključne promjene u prikupljanju otpada dogodile od 2012. do 2014. godine, kada su sva kućanstva dobila kontejnere za papir, ambalažu, bioot- pad i miješani komunalni otpad. Istodobno se drastično smanjio broj odvoza, i to na jednom tjedno ispred višestambenih zgrada i na jednom u tri tjedna ispred kuća. U počeku se nisu snašli ni vozači kamiona koji su dobili nove rute pa dio kontejnera nije bio ispraženjen, no u dva tjedna te su greške ispravljene i sustav je počeo funkcionirati. – Najbitnije je da je to sve za ljude prihvatljivo i jednostavno. Podijelili smo 65.000 kontejnera za prikupljanje papira i ambalaže i to je bilo najbitnije. Svaka crna kanta uvijek ima svoj par u ambalaži i u 80 posto slučajeva u papiru – objašnjava Petek. Uz te tri kante još je i ona smeđa za biootpad. Troškovi tih promjena bili su oko 2,5 milijuna eura. Petek kaže da kontejneri nikad nisu pretrpani, ali da imaju problema s onima koji su javno pristupačni jer na njih nitko nije osjetljiv. Stoga su, gdje je to god bilo moguće, uklonili kontejnere s javnih površina. Kontejneri su morali biti što bliže stanarima. Tako sad jedna sabirnica dolazi na 124 stanovnika. – Ti kontejneri služe stanarima zgrada ili kuća i zna se točno čiji je koji kontejner. A propisane su i dosta velike kazne ako se ne odvaja pravilno, najmanja je 200 eura – kaže Petek. Osim podjele kanti i kontejnera, jako je bitna bila i edukacija ljudi. Djelatnici Snage izravno su i preko medija komunicirali s Ljubljančanima. Petek kaže da su najviše komunicirali sa stanarima zgrada, i to preko upravitelja, a dolazili su i na skupove stanara kako bi im objasnili kako se odvaja otpad i zašto je to potrebno činiti. Tako kazni u višestambenim zgradama uopće nije bilo. – Edukacija je bila jako važna, ali i da su kante ljudima blizu. Vodio sam te promjene u prikupljanju
Ukupan trošak promjena bio je 2,5 milijuna eura, no uštede su veće
otpada od 2011. i to je kao dan i noć kako su tada i kako sada ljudi razmišljaju o tome. Tada sam bio neki ekočudak, a danas sam samo jedan od gotovo 400.000 stanovnika koji odvaja otpad. Sad Ljubljančani imaju jaku ekosvijest – kaže Petek.
Koristi od ekosvijesti
A od te razvijene ekološke svijesti stanovnici Ljubljane imaju i konkretne koristi. Tako je su prosječni mjesečni troškovi po kućanstvu za odvoz smeća pali s 10,5 na osam eura. A zbog ostvarenih ušteda račun za prosinac 2014. bio im je oprošten, dok su u prosincu 2015. dobili 60 posto niže račune.
Zbog ušteda stanovnici Ljubljane nisu morali platiti račune za smeće za prosinac 2014. Igor Petek iz Snaga kaže da je najbitnije da su kontejneri blizu stanarima