Lech Wałęsa srami se Poljske
Nobelovac i nacionalni heroj iz doba komunizma smatra da sadašnja vlada radi protiv slobode i demokracije, te da državu, pred očima svijeta, čini smiješnom
Zalažu se za nauk Katoličke crkve i savez sa SAD-om
Beata Szydło (na slici desno) je premijerka te potpredsjednica stranke Pravo i pravda (PiS). Stranku su 2001. osnovali braćablizanci Lech i Jarosław Kaczynski, trenutačni predsjednik stranke i bivši premijer. PiS se zalaže za promicanje konzervativnih društvenih vrijednosti u skladu s naukom Katoličke crkve te naglašava savezništvo Poljske i SAD-a. Predsjednik Poljske Andrzej Duda (desno od premijerke) također je bio kandidat PiS-a.
Poljska je podijeljena na dvije stranke, ali ne kao u većini ostalih zemalja na ljevicu i desnicu, već je riječ o dvjema strankama desnice
Koliko je važno masovno sudjelovanje u kreiranju politike i zakona ili masovno nesudjelovanje u izjašnjavanju na referendumu kojim se trebalo poništiti jedan od temelja europske kulture, odnosno solidarnost i pomoć onima kojima je najpotrebnije, vidjelo se na primjerima u Poljskoj i u Mađarskoj. Da ne ulazimo u brojke, odziv je očito bio masovan te je utjecao na donošenje odluke – prosvjed žena odjevenih u crno u Poljskoj protiv planova o postroženju ionako restriktivnog zakona o pobačaju naveo je parlament na odbacivanje (352 za i 58 protiv) tog kontroverznog nacrta zakona koji je predložila vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) premijerke Beate Szydlo i stranačkog čelnika Jarosława Kaczyńskog. U Mađarskoj zbog manjkavog kvoruma nije prošao referendum na kojem je inzistirao premijer Viktor Orbán, čelnik kršćansko-konzervativnog Fidesza. Nije ni kršćanski ne pružiti pomoć bližnjem, a još je manje europski zatražiti od glasača izjašnjavanje o nečem, kao što je prihvat izbjeglica, o čemu je potpisan sporazum. Ne mogu se kršiti već potpisani dogovori. U oba slučaja pokazalo se kako su birači i društvo zreliji od političara na vlasti. Biti za zakon kojim se omogućava pobačaj ne znači da je netko za smrt prije nego za život. Bilo bi najljepše kada se nikada ne bi trebalo pribjeći pobačaju, ali to se ne može postići zabranama. Zabrane nisu nikada dovele do dobroga jer uvijek ima onih koji će s takvim zakonima profitirati, koji će nešto raditi u „podzemlju“umjesto na svjetlu dana.
Žene pobijedile premijerku
Nakon „poraza“koji su žene Poljakinje nanijele ženskoj premijerki Beati Szydło, čelnik PiS-a, Jarosław Kaczyński kazao je kako će se stranka i dalje „zauzimati za podržavanje života, ali s promišljenim akcijama“, što bi značilo bez zabrana, ali s poticajima i pomoći ženama koji su u dvojbi pobaciti ili ne. Beata Szydło, koja se od nacrta zakona distancirala 48 sati prije glasovanja, kazala je kako kao premijerka mora uvažavati različita mišljenja. Zaposlenice, studentice, domaćice itd. uzele su si slobodni dan po uzoru na ženski štrajk od 24. listopada 1975. na Islandu kada su žene pokazale što njihov izostanak s posla znači za društvo. „Poljakinje su pobijedile PiS“, glasio je naslov na prvoj stranici lista Gazeta Wyborcza. I u Mađarskoj i u Poljskoj stranke na vlasti „zavladale“su medijima, ali ni to im nije pomoglo u uvjeravanju ljudi kako su one u pravu. Ni Reuters se nikada nije moglo zaustaviti, kako je to htio jedan od balkanskih diktatora, a u današ- nje doba interneta to je apsolutno nemoguće. Zanimljivo je i kako te stranke koje za sebe govore kako su nadahnute kršćanstvom i zaštitom sloboda kada dođu na vlast postupaju kao diktatorske. U Poljskoj je došlo čak i do sukoba između institucija, što je zabrinulo i Europsku komisiju, koja je uvela posebni nadzor nad potezima vlade u Varšavi. Konzervativne euroskeptične i religijski fundamentalističke stranke neće dugo opstati budu li nastavile inzistirati na nekim prijedlozima zakona s kojima bi se, prema onome što osjeća društvo, vratila povijest u neko mračnije stoljeće. PiS, stranka koja je došla na vlast u listopadu 2015., obećavala je pomoć siromašnim Poljacima i jačanje državne uloge u gospodarstvu. U predizbornoj kampanji takvi proglasi privlače, ali u praksi su teže provedivi. Država može i mora pomoći najsiromašnijima, ali ne može i ne smije se previše petljati u gospodarstvo. Tvrtke moraju same djelovati na tržištu, ne smiju dobivati nikakvu državnu potporu, jer bi to značilo da imaju povlastice u konkurenciji koja tada postaje nelojalna. Kakva je politička situacija u Poljskoj? Trenutačno je ta država od gotovo 40 milijuna stanovnika podijeljena na dvije stranke, ako zanemarimo one manje. S jedne strane je PiS, a s druge je Građanska platforma (PO) predsjednika Europske unije Donalda Tuska. Nije, dakle podijeljena na desnicu i ljevicu, kao u većini europskih zemalja, gdje se dvije opcije izmjenjuju na vlasti, već je riječ o dvjema strankama desnice. I jedna i druga su, prema nekim ocjenama, a možda više prema njihovim željama, nasljednici pokreta Solidarnost čelnika i poslije poljskog predsjednika Lecha Wałęse. No, Lech Wałęsa, nacionalni heroj koji je prije 26 godina imao temeljnu ulogu u rušenju komunističkog režima, sada osuđuje PiS koji je u listopadu 2015. došao na vlast. – Sramim se kada odlazim u inozemstvo – izjavio je ovaj dobitnik Nobelove nagrade za mir u siječnju 2016. za privatnu radiopostaju Zet. Kako vlada premijerke Szydło Wałęsu smatra neprijateljom broj jedan, zabranjeno mu je nastupiti na svima četirima kanalima državne televizije TVP i na oko 200 postaja poljskog radija. – Djelovanje ove vlade je na štetu Poljske, protiv onoga što smo osvojili, protiv slobode i demokracije, a državu, pred očima svijeta, čine smiješnom – izjavio je tada Wałęsa, a sada, prije nekoliko dana, u razgovoru za talijanski list Repubblicu, bio je još oštriji. – Linija čelnika poljske desnice Jarosława Kaczyńskog, kao i njegova saveznika, mađarskog premijera Viktora Orbána, opasnost je za Europu, za njezine konstitutivne vrijednosti, a ne samo za dvije države kojima su na čelu – kazao je Wałęsa. Ta vlast šteti Poljskoj, ranjava sve poljske građane, ali u nekom trenutku, smatra Wałęsa, narod će kazati „dosta“, „dosta ste uništili zemlju“. Problem je što takva vlast neće poslušati građane i to bi moglo dovesti do daljnjih zaoštravanja. – Mi europejci eliminiramo granice, uvodimo jedinstvenu monetu i idemo naprijed. Oni, međutim, žele zaustaviti taj proces i ići natrag – govori Wałęsa o savezu Kaczyński- Orbán i pita: – Tko je onda reakcionaran, oni koji djeluju na stari način ili mi koji gledamo unaprijed?
Geografska podjela zemlje
Poljska gubi prijatelje u Europi i svijetu, smatra Wałęsa te podsjeća na redatelja Andrzeja Wajdu, preminulog 9. listopada ove godine, kojeg smatra velikim patriotom, velikim Poljakom i Europljaninom, „jamcem budućnosti, dragim prijateljem i suborcem“, zbog čijih filmova i djelovanja su ljudi u cijelome svijetu voljeli Poljake. Poljska je podijeljena i geografski; sjeverozapadni dio uglavnom glasuje za PO, a središnji i jugoistočni za PiS. S jedne strane je financijski jača i europejska, a s druge ruralna i tradicionalistička Poljska. Velika je razlika između Varšave s neboderima i malih seoskih mjestašca. I tzv. katolička Poljska više nije ona iz vremena Karola Wojtyle. No, tada se odlazilo u crkve i zbog pokazivanja prosvjeda protiv komunističkog režima. Danas u crkve odlaze uglavnom oni u malim mjestima i na selima. I broj redovnika smanjen je za 50 posto: 2005. je bilo 1100 sjemeništaraca, a 2014. ih je bilo 600. Broj osoba koje redovito odlaze u crkvu pao je na 40 posto stanovništva, od kojih njih 80 posto je na selima, 20 posto u gradovima. Čak i broj onih koji odlaze u marijansko svetište u Czéstochovu znatno je smanjen. Za vrijeme komunističke diktature Crkva je imala veliko društveno, političko i kulturološko značenje. Svi koji nisu bili uz režim odlazili su u Crkvu. Nakon pada komunističkog režima Crkva je izgubila tu ulogu, ali nije pronašla novu, već se nametnula kao neka stranka pa je tako postala i metom napada medija. Mnogo je sličnosti s poljskom situacijom u svim ekskomunističkim državama; pojava nacionalističkih antieuropskih stranaka jača je nego u drugim europskim državama. No, društva su napredovala i takve stranke, koje Wałęsa naziva reakcionarnima, nestat će ili postati marginalnima.
Wałęsa je neprijatelj broj jedan pa ne smije nastupati na javnoj TV i na 200 radijskih postaja
Postoje dvije Poljske: financijski jača i europejska, te ruralna i tradicionalistička