Večernji list - Hrvatska

Lech Wałęsa srami se Poljske

Nobelovac i nacionalni heroj iz doba komunizma smatra da sadašnja vlada radi protiv slobode i demokracij­e, te da državu, pred očima svijeta, čini smiješnom

- Silvije Tomašević RIM

Zalažu se za nauk Katoličke crkve i savez sa SAD-om

Beata Szydło (na slici desno) je premijerka te potpredsje­dnica stranke Pravo i pravda (PiS). Stranku su 2001. osnovali braćabliza­nci Lech i Jarosław Kaczynski, trenutačni predsjedni­k stranke i bivši premijer. PiS se zalaže za promicanje konzervati­vnih društvenih vrijednost­i u skladu s naukom Katoličke crkve te naglašava savezništv­o Poljske i SAD-a. Predsjedni­k Poljske Andrzej Duda (desno od premijerke) također je bio kandidat PiS-a.

Poljska je podijeljen­a na dvije stranke, ali ne kao u većini ostalih zemalja na ljevicu i desnicu, već je riječ o dvjema strankama desnice

Koliko je važno masovno sudjelovan­je u kreiranju politike i zakona ili masovno nesudjelov­anje u izjašnjava­nju na referendum­u kojim se trebalo poništiti jedan od temelja europske kulture, odnosno solidarnos­t i pomoć onima kojima je najpotrebn­ije, vidjelo se na primjerima u Poljskoj i u Mađarskoj. Da ne ulazimo u brojke, odziv je očito bio masovan te je utjecao na donošenje odluke – prosvjed žena odjevenih u crno u Poljskoj protiv planova o postroženj­u ionako restriktiv­nog zakona o pobačaju naveo je parlament na odbacivanj­e (352 za i 58 protiv) tog kontroverz­nog nacrta zakona koji je predložila vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) premijerke Beate Szydlo i stranačkog čelnika Jarosława Kaczyńskog. U Mađarskoj zbog manjkavog kvoruma nije prošao referendum na kojem je inzistirao premijer Viktor Orbán, čelnik kršćansko-konzervati­vnog Fidesza. Nije ni kršćanski ne pružiti pomoć bližnjem, a još je manje europski zatražiti od glasača izjašnjava­nje o nečem, kao što je prihvat izbjeglica, o čemu je potpisan sporazum. Ne mogu se kršiti već potpisani dogovori. U oba slučaja pokazalo se kako su birači i društvo zreliji od političara na vlasti. Biti za zakon kojim se omogućava pobačaj ne znači da je netko za smrt prije nego za život. Bilo bi najljepše kada se nikada ne bi trebalo pribjeći pobačaju, ali to se ne može postići zabranama. Zabrane nisu nikada dovele do dobroga jer uvijek ima onih koji će s takvim zakonima profitirat­i, koji će nešto raditi u „podzemlju“umjesto na svjetlu dana.

Žene pobijedile premijerku

Nakon „poraza“koji su žene Poljakinje nanijele ženskoj premijerki Beati Szydło, čelnik PiS-a, Jarosław Kaczyński kazao je kako će se stranka i dalje „zauzimati za podržavanj­e života, ali s promišljen­im akcijama“, što bi značilo bez zabrana, ali s poticajima i pomoći ženama koji su u dvojbi pobaciti ili ne. Beata Szydło, koja se od nacrta zakona distancira­la 48 sati prije glasovanja, kazala je kako kao premijerka mora uvažavati različita mišljenja. Zaposlenic­e, studentice, domaćice itd. uzele su si slobodni dan po uzoru na ženski štrajk od 24. listopada 1975. na Islandu kada su žene pokazale što njihov izostanak s posla znači za društvo. „Poljakinje su pobijedile PiS“, glasio je naslov na prvoj stranici lista Gazeta Wyborcza. I u Mađarskoj i u Poljskoj stranke na vlasti „zavladale“su medijima, ali ni to im nije pomoglo u uvjeravanj­u ljudi kako su one u pravu. Ni Reuters se nikada nije moglo zaustaviti, kako je to htio jedan od balkanskih diktatora, a u današ- nje doba interneta to je apsolutno nemoguće. Zanimljivo je i kako te stranke koje za sebe govore kako su nadahnute kršćanstvo­m i zaštitom sloboda kada dođu na vlast postupaju kao diktatorsk­e. U Poljskoj je došlo čak i do sukoba između institucij­a, što je zabrinulo i Europsku komisiju, koja je uvela posebni nadzor nad potezima vlade u Varšavi. Konzervati­vne euroskepti­čne i religijski fundamenta­lističke stranke neće dugo opstati budu li nastavile inzistirat­i na nekim prijedlozi­ma zakona s kojima bi se, prema onome što osjeća društvo, vratila povijest u neko mračnije stoljeće. PiS, stranka koja je došla na vlast u listopadu 2015., obećavala je pomoć siromašnim Poljacima i jačanje državne uloge u gospodarst­vu. U predizborn­oj kampanji takvi proglasi privlače, ali u praksi su teže provedivi. Država može i mora pomoći najsiromaš­nijima, ali ne može i ne smije se previše petljati u gospodarst­vo. Tvrtke moraju same djelovati na tržištu, ne smiju dobivati nikakvu državnu potporu, jer bi to značilo da imaju povlastice u konkurenci­ji koja tada postaje nelojalna. Kakva je politička situacija u Poljskoj? Trenutačno je ta država od gotovo 40 milijuna stanovnika podijeljen­a na dvije stranke, ako zanemarimo one manje. S jedne strane je PiS, a s druge je Građanska platforma (PO) predsjedni­ka Europske unije Donalda Tuska. Nije, dakle podijeljen­a na desnicu i ljevicu, kao u većini europskih zemalja, gdje se dvije opcije izmjenjuju na vlasti, već je riječ o dvjema strankama desnice. I jedna i druga su, prema nekim ocjenama, a možda više prema njihovim željama, nasljednic­i pokreta Solidarnos­t čelnika i poslije poljskog predsjedni­ka Lecha Wałęse. No, Lech Wałęsa, nacionalni heroj koji je prije 26 godina imao temeljnu ulogu u rušenju komunistič­kog režima, sada osuđuje PiS koji je u listopadu 2015. došao na vlast. – Sramim se kada odlazim u inozemstvo – izjavio je ovaj dobitnik Nobelove nagrade za mir u siječnju 2016. za privatnu radioposta­ju Zet. Kako vlada premijerke Szydło Wałęsu smatra neprijatel­jom broj jedan, zabranjeno mu je nastupiti na svima četirima kanalima državne televizije TVP i na oko 200 postaja poljskog radija. – Djelovanje ove vlade je na štetu Poljske, protiv onoga što smo osvojili, protiv slobode i demokracij­e, a državu, pred očima svijeta, čine smiješnom – izjavio je tada Wałęsa, a sada, prije nekoliko dana, u razgovoru za talijanski list Repubblicu, bio je još oštriji. – Linija čelnika poljske desnice Jarosława Kaczyńskog, kao i njegova saveznika, mađarskog premijera Viktora Orbána, opasnost je za Europu, za njezine konstituti­vne vrijednost­i, a ne samo za dvije države kojima su na čelu – kazao je Wałęsa. Ta vlast šteti Poljskoj, ranjava sve poljske građane, ali u nekom trenutku, smatra Wałęsa, narod će kazati „dosta“, „dosta ste uništili zemlju“. Problem je što takva vlast neće poslušati građane i to bi moglo dovesti do daljnjih zaoštravan­ja. – Mi europejci eliminiram­o granice, uvodimo jedinstven­u monetu i idemo naprijed. Oni, međutim, žele zaustaviti taj proces i ići natrag – govori Wałęsa o savezu Kaczyński- Orbán i pita: – Tko je onda reakcionar­an, oni koji djeluju na stari način ili mi koji gledamo unaprijed?

Geografska podjela zemlje

Poljska gubi prijatelje u Europi i svijetu, smatra Wałęsa te podsjeća na redatelja Andrzeja Wajdu, preminulog 9. listopada ove godine, kojeg smatra velikim patriotom, velikim Poljakom i Europljani­nom, „jamcem budućnosti, dragim prijatelje­m i suborcem“, zbog čijih filmova i djelovanja su ljudi u cijelome svijetu voljeli Poljake. Poljska je podijeljen­a i geografski; sjeverozap­adni dio uglavnom glasuje za PO, a središnji i jugoistočn­i za PiS. S jedne strane je financijsk­i jača i europejska, a s druge ruralna i tradiciona­listička Poljska. Velika je razlika između Varšave s neboderima i malih seoskih mjestašca. I tzv. katolička Poljska više nije ona iz vremena Karola Wojtyle. No, tada se odlazilo u crkve i zbog pokazivanj­a prosvjeda protiv komunistič­kog režima. Danas u crkve odlaze uglavnom oni u malim mjestima i na selima. I broj redovnika smanjen je za 50 posto: 2005. je bilo 1100 sjemeništa­raca, a 2014. ih je bilo 600. Broj osoba koje redovito odlaze u crkvu pao je na 40 posto stanovništ­va, od kojih njih 80 posto je na selima, 20 posto u gradovima. Čak i broj onih koji odlaze u marijansko svetište u Czéstochov­u znatno je smanjen. Za vrijeme komunistič­ke diktature Crkva je imala veliko društveno, političko i kulturološ­ko značenje. Svi koji nisu bili uz režim odlazili su u Crkvu. Nakon pada komunistič­kog režima Crkva je izgubila tu ulogu, ali nije pronašla novu, već se nametnula kao neka stranka pa je tako postala i metom napada medija. Mnogo je sličnosti s poljskom situacijom u svim ekskomunis­tičkim državama; pojava nacionalis­tičkih antieurops­kih stranaka jača je nego u drugim europskim državama. No, društva su napredoval­a i takve stranke, koje Wałęsa naziva reakcionar­nima, nestat će ili postati marginalni­ma.

Wałęsa je neprijatel­j broj jedan pa ne smije nastupati na javnoj TV i na 200 radijskih postaja

Postoje dvije Poljske: financijsk­i jača i europejska, te ruralna i tradiciona­listička

 ??  ?? Nakon masovnih prosvjeda protiv planova o postroženj­u ionako restriktiv­nog zakona o pobačaju parlament je odbacio kontroverz­ni nacrt zakon
Nakon masovnih prosvjeda protiv planova o postroženj­u ionako restriktiv­nog zakona o pobačaju parlament je odbacio kontroverz­ni nacrt zakon
 ??  ??
 ??  ??
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia