‘Što su naše političke elite? Ekspoziture bruxelleske moći ili stvarni zastupnici naroda’
glo ojačati koncept suvereniteta. Ne uspiju li, takav ishod mogao bi dodatno oslabiti koncept suvereniteta. Jer, ako se pokaže da čak ni velike i snažne države kao te dvije ne mogu u globaliziranom svijetu provesti do kraja ideju vraćanja punom suverenitetu kakav su možda birači u tim zemljama poželjeli, bit će to još jedan snažan signal da koncept suvereniteta država slabi u nikad povezanijem svijetu. – Općenito se smatra da je klasičan suverenitet prestao postojati kad je prihvaćen koncept međunarodnih organizacija, Lige naroda i Ujedinjenih naroda – kaže Puhovski.
Fenomeni za 2017.
Na pitanje u kojem je trenutku povijesti koncept nacionalnog suvereniteta bio najsnažniji, povjesničar i politički komentator Ivo Banac odgovara: – U tom kontekstu obično se spominje postwestfalski sustav, dakle onaj koji je nastao Westfalskim mirom (1648.), okončao krajnje destruktivne vjerske ratove (Tridesetogodišnji rat) i stvorio uvjete za međusobno priznanje isključive suverenosti svih potpisnica nad vlastitim posjedima (priznanje granica), podanicima i predstavnicima – kaže Banac. A u kojem su trenutku povijesti Hrvati najsnažnije mogli uživati u suverenitetu? – Populus srednjovjekovne Hrvatske, dakle plemstvo, uživalo je u raznim razdobljima visoki stupanj neovisnosti. To je došlo kraju u razdoblju apsolutizma, a nije se bitno popravilo ni nakon 1848., ni u dvjema jugoslavenskim državama. Demokratska suverenost počinje tek 1991. – kaže Ivo Banac. Upravo tih 1990-ih godina, kad je građen puni hrvatski suverenitet, jedan drugi proces bio je na djelu koji je slabio suverenitet nacionalnih država: globalizacija je bila riječ dana, godine, desetljeća. Odjednom, zahvaljujući pomorskim kontejnerima, internetu i deregulaciji financijskih tržišta, čitav svijet transferirao je robe, usluge i kapital. Odjednom, tradicionalne industrije zatvarale su svoje tvornice u Europi i SAD-u i selile ih u Aziju. Globalizaciju i njezine negativne učinke mnogi danas vide kao najveći problem i prijetnju ne samo suverenosti država i naroda, nego i demokraciji. Protivnici trgovinskih sporazuma poput CETA- e (između Kanade i EU) ili TTIP-a (između SAD-a i EU, trenutačno u fazi zamrlih pregovora) smatraju da multinacionalne korporacije kroz te sporazume pokušavaju nadjačati države i njihove građane, odnosno oduzeti im pravo da sami po svojoj volji donose i provode zakone. Na pitanje što je trenutačno najveća prijetnja suverenitetu, filozof i politički aktivist Srećko Horvat odgovara: globalni kapitalizam. – Jer, što uopće znači “nacionalni suverenitet” u 21. stoljeću kad kapital, za razliku od ljudi, prelazi sve granice i diktira i način na koji se provodi čak i nacionalna politika – kaže Srećko Horvat. Kako iz njegove perspektive, a Horvat je jedan od osnivača paneuropske inicijative DiEM, Brexit i Trump mogu utjecati na koncept suvereniteta? – Ono što možemo vidjeti nakon Brexita, a slične fenomene možemo očekivati već iduće godi-
Po strogom poimanju pojma suverenitet, danas u svijetu postoji samo jedna suverena država – Sjeverna Koreja. Ali čak se i ona nađe pred zidom međunarodnih konvencija
ne, ako Le Pen dođe na vlast u Francuskoj, nije povratak nacionalnom suverenitetu, već fikciji nacionalnog suvereniteta. Ono što se sada događa diljem Europe odjek je Tuđmanove iluzije da “imamo Hrvatsku”! Dovoljno je da pogledate Hrvatsku danas, u kojoj su gotovo sve nekoć hrvatske tvrtke već rasprodane, od banaka do telekomunikacija, da vidite što je ostalo od tog nacionalnog suvereniteta. Velika Britanija možda jest otok, ali u današnjem svijetu više ne postoje otoci koji bi mogli biti izvan kapitalizma. Što znači nacionalni suverenitet ako u Grčkoj Kinezi drže najvažniju grčku luku ili ako Arapi u Beogradu grade novi Dubai? Kapital očito nema granica, a svi oni koji narodu prodaju populističku iluziju o povratku na nacionalni suverenitet ili ne razumiju kako globalni kapitalizam funkcionira ili namjerno koriste iskušani recept igranja na kartu nacionalnog identiteta da bi se održali na vlasti ili osvojili vlast – kaže Srećko Horvat. Žarko Puhovski slaže se da globalizacija utječe na redefiniranje suvereniteta, no dodaje jednu napomenu: – Globalizacija je svakakva, samo ne politička. A da postoji politička globalizacija, to bi dignulo pitanje mogućeg postupanja sa suverenitetom na novi, viši nivo – kaže Puhovski. Po njemu, danas u svijetu postoji samo jedna suverena država. – Sjeverna Koreja. Pa tko voli, nek izvoli… Za sve druge države ne može se reći da su potpuno suverene u klasičnom smislu – kaže Žarko Puhovski. Ali, dodaje Ivo Banac, čak i Sjeverna Koreja ponekad naiđe na zid neumoljivih međunarodnih konvencija. – DNR Koreja opozvala je 2003. svoj potpis Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, ali razna ograničenja koja iz njega proizlaze pogađaju je bez obzira na opoziv. U konačnici nijedna država nije apsolutno suverena. Sve su vezane međunarodnim konvencijama. Količina suverenosti ovisi o tomu koliko suverenosti tražite ili koliko možete konzumirati – kaže Banac. Sličan primjer u kojem se ob-
“Plemstvo srednjovjekovne Hrvatske uživalo je u raznim razdobljima visoki stupanj neovisnosti. To je došlo kraju za apsolutizma”