Stevija – superbiljka, a u EU ilegalna
Zabranjeno je korištenje cjelovite biljke, uzgoj nije zabranjen, niti korištenje pročišćenih tvari
‘Za razliku od umjetnih sladila koja su čista kemija, stevija je prirodna, ne sadrži saharozu i glukozu, preporučuje se dijabetičarima’ Iako bi po mnogima svakodnevno trebala biti prisutna u našoj prehrani, pogotovo kod ‘ovisnika’ o rafiniranom bijelom šećeru – i mnogi je drže hitom kad su u pitanju zdravija prehrana i prevencija povišenog tlaka, dijabetesa ili pretilosti – stevija se na hrvatskom tržištu, aiu ostatku E U, za sad samo stidljivo pojavljuje u nekim proizvodima. Razlog tome je tzv. negativna EU lista biljnih vrsta koje Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ne dopušta na tržištu, s obzirom na to da stevija kao „nova hrana“u Europi još nije prošla registraciju da je sigurna. Prevedeno, uzgoj stevije nije zabranjen, kao što nije zabranjeno ni korištenje pročišćenih tvari, odnosno zaslađivača iz stevije poznatih pod nazivima steviol-glikozidi, steviozidi ili rebaudiozidi, niti su zabranjeni različiti prehrambeni proizvodi koji sadrže takve zaslađivače. Zabranjeno je tek korištenje cjelovite, prerađene i neprerađene biljke poput mljevenih listova ili zelenog praha, kakvi su se svojedobno prodavali i na našim tržnicama kao prirodna zamjena za šećer, a danas su oni ilegalni, iako ih u takvom prirodnom obliku narodi Južne Amerike koriste već stoljećima.
Samo prodaja kod kuće
Iz OPG-a Anto Jurić iz Velike Kosnice pokraj Zagreba, koji je u nas jedan od najvećih proizvođača presadnica stevije, kažu kako je Stevia rebaudiana južnoamerički grm, a u novije se vrijeme proširila svuda po svijetu. Pripada istoj porodici biljaka u kojoj su suncokret i cikorija (radič). Listovi stevije prirodno su sladilo bez kalorijske vrijednosti, 40 puta slađi od šećera, a ako je riječ o farmaceutskim pripravcima koji su toliko pročišćeni da sadrže barem 95 posto odabranih steviol-glikozida kakvi danas jedino mogu dobiti odobrenje za stavljanje na tržište, i 200 do 400 puta. Dok Europska unija nije zabranila prodaju usitnjenog lista, stevijom se u nas bavilo pet- šest obitelji, OPG-a, no posljednjih godina taj biznis počiva samo na presadnicama, kažu u OPG-u. Sve što proizvedu mogu tek prodati na kućnom pragu, ali od nje ne mogu raditi nijedan proizvod, čak ni kao “sol za kupke“, kako to rade u nekim EU zemljama. A interes je velik tako da im ne preostaje ništa drugo nego da je i dalje njeguju u svojim plastenicima i nadaju se kako će se priča o steviji riješiti i u njihovu korist, a ne samo kao prerađevina farmaceutskih kuća kojima je u interesu „bijela“stevija. – Za razliku od umjetnih sladila koja su čista kemija, stevija je prirodna, ne sadrži saharozu i glukozu i nema metabolički učinak, a daje okus. Jako je slatka i ne treba je puno. Alternativno je sladilo koje ćemo preporučiti oboljelima od dijabetesa kao i onima koji žele kontrolirati svoju težinu – kaže dijabetologinja prof. dr. Ivana Pavlić Renar iz Zavoda za endokrinologiju KBC-a.
Najviše u gaziranim pićima
Bez kalorija, glikemijskog indeksa, štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača te otporna na visoke temperature, i do 200 Celzijevih stupnjeva, stevijom se sve više bave i domaća i strana prehrambena industrija. Najviše se koristi u slatkim i gaziranim napicima, žvakaćim gumama, jogurtima... Na našem se tržištu mogu naći Atlanticova Cocta Easy sa stevijom te Agrokorova Jana menta i stevija. – Stevija je volumenom jako mala, a šećer čini i 50 posto volumena u čokoladi – kaže šef uprave Zvečeva Marin Pucar, ističući kako oni zasad u čokoladama sa stevijom nisu našli računicu. Kraš na tržištu ima mliječnu i tamnu Dorina čokoladu sa stevijom, a novitet su i mentol bomboni te 505 s crtom sa stevijom. U Dukatu pak tvrde da su s njome eksperimentirali, ali zasad nije prošla zbog gorkasta okusa.